Što je heterotopsko okoštavanje?

Izraz “heterotopsko okoštavanje” odnosi se na rast koštanog materijala u mekim tkivima tijela, uključujući mišiće, tetive i fascije. Ozbiljnost stanja varira; neki pacijenti imaju samo male kvržice viška kosti koji se mogu uočiti na rendgenskim snimkama, ali drugi pate od jakih i iscrpljujućih bolova. Uzrok ovog stanja nije u potpunosti shvaćen, a najučinkovitiji tretman za to stanje je agresivna operacija, iako su neki liječnici imali uspjeha sa zračenjem.

Riječ “heterotop” u biti znači “pogrešno mjesto”, a “okoštavanje” se odnosi na formiranje kosti. Izvorno, heterotopna osifikacija bila je grupirana pod naslovom “myositis ossificans”, zajedno s nizom sličnih stanja. Ovaj izraz se više ne koristi široko u odnosu na heterotopsku osifikaciju, jer problem nije ograničen samo na mišiće. Srodno stanje, okoštavajuća fibromiopatija, obično se ograničava na fibrozno tkivo tijela, a periartikularna osifikacija može se naći u regiji oko zglobova.

Uzroci

Istraživanja su pokazala da bi heterotopna osifikacija mogla biti povezana s ozljedama leđne moždine, zajedno s neurološkim stanjima. Čini se da mješoviti signali u tijelu stimuliraju normalno uspavane osteoprogenitorne stanice, uzrokujući da počnu rasti kosti. Kada se te stanice nalaze u mekim tkivima tijela, dolazi do heterotopne osifikacije. Stanje se često javlja u obliku periartikularne osifikacije, osobito oko mjesta ozljede kuka.

Kada je heterotopno okoštavanje uzrokovano traumom ili ozljedom, poznato je kao heterotopno okoštavanje traumatica, a slučaj bez poznatog uzroka naziva se atraumatica. Također je poznato da heterotopična formiranje kosti pogađa amputirane osobe, posebno one koji su doživjeli nasilne ili traumatske amputacije. Kod osoba s amputacijom, stanje može uzrokovati ozbiljne probleme, jer kirurzi će možda morati amputirati dio preostalog uda kako bi liječili stanje, čime bi amputacija bila još teža.

liječenje
Iako sama po sebi nije bolna, heterotopna osifikacija može postati bolna. Teški slučajevi mogu ograničiti kretanje pacijenta ili uzrokovati unutarnje modrice i ozljede. Obično se propisuju protuupalni lijekovi i lijekovi protiv bolova kako bi se smanjila stopa oticanja mekog tkiva i ublažila bol koja je povezana s tim stanjem. Ako postane jasno da se stanje širi, pacijent će možda morati podvrgnuti operaciji kako bi se uklonio oštećeni koštani materijal, u nadi da će ukloniti lažne osteoprogenitorne stanice. U nekim slučajevima, kirurg će možda morati zamijeniti cijeli zglob, ako je nova formacija kosti okružila ili oštetila zglob previše.