Nervus vagus i nesvjestica povezani su putem autonomnog odgovora poznatog kao vazovagalna sinkopa. Često doživljeno stanje, vazovagalna sinkopa, koja se ponekad naziva vazovagalna reakcija, javlja se kada vagusni živac usmjerava previše krvi iz mozga. Bez stalne opskrbe kisikom, mozak se brzo gasi, a osoba privremeno gubi svijest. U većini slučajeva oporavak od nesvjestice povezane s vagusnim živcem je brz, a osim ako je pacijent ozlijeđen tijekom nesvjestice, liječnička pomoć za ovu vrstu nesvjestice nije potrebna.
U inače zdravih pacijenata, vagusni živac i nesvjestica usko su povezani. Iako postoji niz stanja zbog kojih se osoba može onesvijestiti, prekomjerna stimulacija ovog živca najčešći je uzrok. Ovaj je živac prvenstveno odgovoran za povezivanje probavnog sustava, srca i mozga, a posebno za preusmjeravanje dodatne krvi u probavni sustav kada je to potrebno. Ovaj sustav zahtijeva dodatnu krv prilikom probavljanja većeg obroka, izbacivanja krutog otpada ili povraćanja. Glavna veza između vagusnog živca i nesvjestice je da kod nekih pacijenata živac može preusmjeriti previše krvi u probavni sustav tijekom ovih procesa, uzrokujući nedostatak u mozgu i rezultirajući gubitak svijesti.
Osim što preusmjerava krv iz mozga, vagusni živac može uzrokovati pad krvnog tlaka i proširenje krvnih žila. To dovodi do nakupljanja krvi u nogama, daleko od mozga gdje je to potrebno za održavanje svijesti. Protok krvi se vraća u mozak i krvni tlak se vraća u normalu nakon što se osoba onesvijesti i vagusni živac se učinkovito resetira.
Osobe koje su sklone prekomjernoj stimulaciji vagusnog živca općenito počinju padati u nesvijest u adolescenciji, iako se prekomjerna stimulacija vagusnog živca, praćena nesvjesticom, može pojaviti u bilo koje osobe u bilo kojoj dobi. Ako osoba često pada u nesvijest, potrebno je konzultirati liječnika kako bi se uvjerio da je odgovoran živac vagus. U nedostatku drugih zdravstvenih stanja, kao što je problem sa srcem, nesvjestica nije osobito opasna, iako pad uzrokovan gubitkom svijesti može dovesti do ozljede.
Također je moguće da dođe do pretjerane stimulacije vagusnog živca i nesvjestice kada osoba postane emocionalno nabijena. Strah često može dovesti do nesvjestice i nije neuobičajeno da pacijenti s preosjetljivim vagusnim živcima padnu u nesvijest pri pogledu na krv, potkožne igle ili druge stvari koje izazivaju reakciju straha. Situacije visokog stresa također mogu dovesti do nesvjestice.