Palpitacije su nepravilni otkucaji srca. Uzroci lupanje srca mogu biti beznačajni ili ozbiljni, u rasponu od tjeskobe, straha, pretjeranog napora, unosa kofeina ili nikotina, emfizema, raka, astme ili bolesti srca. Lupanje srca uz kašalj može ukazivati na ozbiljniji srčani poremećaj, kao što je koronarna bolest srca ili infarkt miokarda. Bolesnici s kroničnim lupanjem srca mogu razviti popratni kašalj zbog zadržavanja tekućine zbog nedovoljnog protoka krvi. Za sve napade palpitacije i kašlja, osobito ako ih prate bol u prsima, otežano disanje ili sluz s krvlju, potrebno je konzultirati liječnika.
Kada srce osjeti lupanje srca, srce ili ubrzava ili usporava svoj redoviti ritam. Ovo može biti vrlo neugodno i uznemirujuće iskustvo, ali ne mora nužno značiti hitnu situaciju. Na srce utječu hormoni i lijekovi, poput adrenalina prije teškog pregleda ili kofeina u velikoj šalici jutarnje kave. Redovite ili teške palpitacije utječu na tjelesni organ, jer srce ne ispumpava krv tako učinkovito. Stoga se u organima nakuplja tekućina.
Nakupljanje tekućine u plućima pokreće automatski odgovor na kašalj. Pacijenti koji pate od lupanje srca i kašljanja često opisuju osjećaje kao „ulov“ u srcu koji uzrokuje privremeni nedostatak daha i praćen nekontroliranim kašljem ili zviždanjem. Kašalj se može pogoršati noću dok se pacijent odmara u položaju za spavanje. U nekim slučajevima kada je tekućina u plućima posebno jaka, kašalj može proizvesti bijelu, krvavu ili ružičastu sluz. Pacijent također može osjetiti oticanje stopala, nogu ili trbuha.
Točne uzroke lupanje srca i kašlja teško je utvrditi bez potpunog liječničkog pregleda. Pacijenti osjetljivi na pića s visokim sadržajem kofeina mogu osjetiti zastrašujuće simptome i mogu osjetiti olakšanje kada se štetni proizvod više ne konzumira. Drugi pacijenti mogu imati rane znakove koronarne bolesti srca ili srčanog udara. Kronični ili jaki kašalj s palpitacijama treba procijeniti što je prije moguće kako bi se isključili ili liječili ozbiljniji poremećaji ili bolesti.
Medicinski stručnjaci nude prijedloge za upravljanje palpitacijama i kašljanjem. Bolesnici bi trebali izbjegavati pušenje, kao i hranu i piće s kofeinom, naučiti upravljati stresnim situacijama i prakticirati tehnike dubokog disanja i opuštanja. Kronični bolesnici trebaju redovito praćenje. Lijekovi na recept ili promjene u prehrani mogu ublažiti simptome. Aktivan, zdrav način života s ograničenom količinom soli, masti i alkohola ne samo da poboljšava kvalitetu života, već također može smanjiti palpitacije i napade kašlja.