Mnogi pojedinci svake godine prolaze elektroencefalogram ili EEG. Ovo medicinsko skeniranje pomaže medicinskim stručnjacima da utvrde funkcionira li pacijentov mozak normalno. Abnormalni EEG rezultat može biti posljedica brojnih uzroka, uključujući epilepsiju i napadaje, tumore mozga, ozljede glave i degenerativne poremećaje.
EEG-i daju rezultate mjerenjem električnih impulsa koje mozak proizvodi. Ovi signali pomažu stanicama mozga u komunikaciji. Kada reagiraju na nepravilan način, abnormalni EEG može ukazivati na moguću moždanu disfunkciju.
Tehničari mjere moždane signale postavljanjem malih metalnih diskova poznatih kao elektrode preko glave. Elektrode su pričvršćene na EEG stroj, a ovaj stroj čita impulse i prevodi ih u uzorke koji se mogu vidjeti na računalu ili drugom elektroničkom ekranu. Obučeni tehničari tada mogu otkriti sve čudne značajke u tim uzorcima.
Liječnik će često naručiti EEG ako sumnja da pacijent ima određeno stanje. Na primjer, ako osoba ima tipične simptome poremećaja napadaja poput epilepsije, EEG može potvrditi dijagnozu. Jako drhtanje, klonulost tijela i privremeni gubitak svijesti primarne su značajke većine napadaja. Takve sumnje na moždane bolesti predstavljaju većinu abnormalnih EEG nalaza.
Još jedna moždana disfunkcija koja se obično otkriva EEG testovima je tumor na mozgu. Masa može izazvati pustoš u učinkovitosti mozga. Tumori mogu blokirati dotok krvi u mozak – poznat kao cerebralni infarkt – i olakšati kasniju smrt moždanog tkiva. Može se javiti i oticanje moždanog tkiva, kao i krvarenje.
Bilo koji od ovih problema može ometati sposobnost razmišljanja mozga i povezane funkcije poput pamćenja i pažnje. Te se promjene tada mogu manifestirati u obrascima koje daje EEG stroj. U slučaju cerebralnog infarkta ili encefalitisa – otekline mozga – ova stanja mogu nastati u odsutnosti tumora. Teške migrene ili oslabljena krvna žila – poznata kao aneurizma mozga – mogu uzrokovati slične probleme.
Poremećaji koji se s vremenom pogoršavaju, ili degenerativni poremećaji, također se mogu učinkovito otkriti abnormalnim EEG-om. Tehničari traže učestalost električne moždane aktivnosti, kao i obrasce. U zdrave osobe, moždana aktivnost se povećava kada je osoba pri svijesti i potpuno funkcionira. Sporiji izlaz moždanih valova jedan je od prvih pokazatelja degenerativnog poremećaja mozga poput Alzheimerove bolesti. Osim toga, neki načini istraživanja sugeriraju da bi EEG-i mogli biti korisni u predviđanju je li pojedinac osjetljiv na progresivne mentalne poremećaje poput shizofrenije ili depresije.
Osim otkrivanja potencijalnog poremećaja, abnormalni EEG također može pružiti uvid u opseg već poznatog stanja mozga. Kada pojedinac pretrpi ozljedu mozga, težina oštećenja i mjesto ozljede vitalni su čimbenici za liječenje. Rezultati EEG-a mogu točno odrediti oba ova problema. Konkretno, količina moždane aktivnosti izravno je povezana s tim koliko će osoba dobro razmišljati, razmišljati i funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima. Stoga očitanje EEG-a može pomoći u predviđanju razdoblja oporavka bolesnika s ozljedom mozga.
Ponekad se izmijenjena moždana aktivnost može pojaviti u stanju koje nije primarno povezano s mozgom. Sve veće promjene u cjelokupnoj tjelesnoj kemiji mogu utjecati na mozak. Infekcije su česti krivci takvih promjena, kao i dugotrajna zlouporaba droga ili alkohola. Poremećaji spavanja i rezultirajući nedostatak sna mogu negativno utjecati i na mozak.