Kreatinin je otpadni metabolit koji proizvodi mišići nakon što završe kontrakciju. Unosi se u krv i izlučuje se u mokraći putem bubrega. Povišene razine kreatinina općenito ukazuju na pad funkcije bubrega. Oštećena funkcija bubrega može se dogoditi postupno, a da osoba toga nije svjesna. Rutinski test krvi koji pokazuje povišenu razinu kreatinina često je prvi pokazatelj bubrežne bolesti.
Bubrezi filtriraju velike količine krvi kako bi uklonili dodatnu vodu i otpadne tvari. Uobičajeni otpadni produkt koji uklanjaju bubrezi je kreatinin, koji nastaje razgradnjom kreatin fosfata u mišićima. Općenito, zdravi ljudi će tijekom vremena imati konstantnu razinu kreatinina. Muškarci obično imaju veću koncentraciju od žena, jer imaju više mišićnog tkiva. Vegetarijanci i starije osobe često imaju niže razine ovog spoja.
Kada se filtarske jedinice unutar bubrega oštete, ljudi počinju razvijati bubrežnu bolest. Otpadni proizvodi koji bi se inače izlučili mokraćom nakupljaju se u krvi i mogu uzrokovati toksične učinke. Kada se to događa polako, tijekom vremena, stanje se naziva kroničnom bubrežnom bolešću. Kreatinin je jedan od spojeva koji se nakuplja u krvi kako dolazi do oštećenja bubrega. Test krvi za ovu kemikaliju jedno je od najčešćih mjerenja za određivanje statusa funkcije bubrega.
Laboratorijski test za kreatinin uključuje mjerenje broja miligrama u jednom decilitru krvi, odnosno mg/dl. Obično je normalni raspon od 0.5 do 1.2 mg/dl. Razine iznad te količine općenito ukazuju na bolest bubrega. Povišene razine kreatinina mogu biti posljedica prolaznih učinaka, poput dehidracije, povećane količine treninga s utezima ili konzumacije mesa. Zbog toga se vrijednosti općenito testiraju tijekom vremena i prate, tijekom određenog vremenskog razdoblja, kako bi se vidjelo postoji li obrazac povećanja.
Nažalost, do trenutka kada je otkrivena povišena razina kreatinina, znatna količina bubrežne funkcije već je mogla biti izgubljena. Glavni uzroci povećane razine kreatinina isti su kao i glavni uzroci bolesti bubrega – visoki krvni tlak i dijabetes. Visoki krvni tlak oštećuje male krvne žile bubrega, koje više ne mogu pravilno filtrirati otpad. To se može liječiti lijekovima poznatim kao ACE inhibitori. Međutim, samo korištenje ovog lijeka može dovesti do povišenih razina kreatinina.
Kada osoba ima dijabetes, u krvi postoji višak šećera, što može uzrokovati niz zdravstvenih komplikacija. Jedna od njih je oštećenje živaca i krvnih žila. U bubrezima, oštećenje filterskih jedinica poznato je kao dijabetička nefropatija. Održavanje razine šećera u krvi pod kontrolom može odgoditi ili spriječiti ovo stanje. Liječenje ACE inhibitorima često se koristi kao preventivna mjera za zaštitu funkcije bubrega kod osoba koje imaju dijabetes.
Neki uobičajeni lijekovi, poput lijekova protiv bolova koji se mogu kupiti bez recepta, također mogu uzrokovati povišene razine ako se uzimaju predugo. To posebno vrijedi za kombinacije acetaminofena, aspirina i ibuprofena. Pametno je provjeriti s liječnikom, ako je netko sklon problemima s bubrezima i mora redovito uzimati ove lijekove.