Inferiorni infarkt miokarda je problem sa srcem gdje stanice duž donje stijenke srca umiru kao odgovor na nedostatak kisika. To se najčešće događa kao posljedica začepljenja desne koronarne arterije, čime se prekida dotok krvi u ovo područje srca. Ovo stanje se može liječiti u bolničkim uvjetima, a prognoza za pacijenta ovisi o anamnezi i fizičkom stanju. Neki se ljudi vrlo dobro oporavljaju od infarkta miokarda.
Ovo stanje je akutno, počinje vrlo brzo kada se prekine opskrba krvlju. Obično je inferiorni infarkt miokarda povezan s popuštanjem aterosklerotskog plaka u stijenci desne koronarne arterije. Plak se odvaja od stijenke arterije, učinkovito je blokirajući. Kako se protok krvi usporava, srčani mišići gladni kisika počinju umirati, često uzrokujući iznenadnu bol. Mogu se javiti mučnina, povraćanje i bol u trbuhu, a pacijent može osjećati vrtoglavicu ili dezorijentiranost. Važno je biti svjestan da infarkt miokarda, poznat i kao srčani udar, ne uzrokuje uvijek bol u prsima, osobito kod žena.
Na elektrokardiogramu se mogu vidjeti znakovi inferiornog infarkta miokarda, čak i nakon što je akutni napad već prošao. Obrazac električnih signala u srcu postaje poremećen, a ozbiljnost poremećaja može pružiti informacije o opsegu oštećenja. Osobe koje primaju liječenje za ovo stanje bit će pažljivo procijenjene kako bi se prikupile informacije o prirodi štete.
Liječenje inferiornog infarkta miokarda može uključivati primjenu lijekova uz mirovanje. Bolesnicima se može dati dodatni kisik ako imaju problema s disanjem. Nakon što se pacijent oporavi, može se preporučiti rehabilitacijska terapija. Operacija također može biti opcija. Nakon što netko doživi oštećenje srčanog mišića, taj pacijent ima povećan rizik od problema u budućnosti, a liječnici mogu razgovarati o mogućnostima prevencije i liječenja, jer budući srčani događaji mogu biti gori.
Infarkt miokarda je češći u starijih osoba i osoba lošeg fizičkog stanja. Ljudi mogu značajno smanjiti rizik od infarkta miokarda održavanjem niske razine kolesterola, redovitim vježbanjem i uravnoteženom prehranom. Pušenje također može biti čimbenik rizika. Osobe koje smanje konzumaciju duhana ili u potpunosti prestanu pušiti manje su izložene riziku od razvoja srčanih problema, osobito ako dugo ne koriste duhan.