Zbog svoje strukturne jednostavnosti, mogli biste pomisliti da je trava evoluirala jako davno, zajedno s prvim biljkama. Zanimljivo je, međutim, da fosilni zapisi pokazuju da to nije slučaj. Trava se u fosilnom zapisu pojavljuje tek prije oko 67 milijuna godina, u obliku fiolita (male silicijeve mrlje u travi koje otežavaju probavu) pronađenih u fosiliziranoj balegi dinosaura. Nedavno se smatralo da je trava evoluirala tek prije oko 55 milijuna godina, da je postala obilna nakon doba dinosaura, koje je završilo masovnim izumiranjem prije 65 milijuna godina, ali nalaz fitolita to pobija.
Kopnene biljke općenito su se razvile tijekom silura, prije oko 440 milijuna godina. To su bile jednostavne mahovine i lišajevi. Tijekom cijelog mezozoika dinosauri su jeli razne biljke, ali nisu dirali travu sve dok nije nastala na kraju razdoblja. Ako smatrate da cjelokupno trajanje kopnenih biljaka odgovara satu, trave su se razvile u samo zadnjih devet minuta. Međutim, danas u mnogim ekosustavima dominiraju travnjaci za koje se procjenjuje da pokrivaju 20% Zemljine površine, brojne životinje žive na travi, a članovi obitelji trava su poljoprivredno i gospodarski najvažnije biljke na svijetu.
Prije otprilike 65 milijuna godina svijet je desetkovao masivni udar asteroida zbog kojeg su izumrli svi neptičji dinosauri. Evolucija trava često se predstavlja u ovom kontekstu, prikazana kao trava koja kolonizira svijet koji je zbog masovnog izumiranja ostao relativno neplodan. Međutim, ovo je zabluda, jer se trava raširila tek više od 10 milijuna godina nakon izumiranja. Iako 10 milijuna godina nije iznimno dugo u evolucijskom smislu, još uvijek je predugo da bi se moglo točno predstaviti trave kao kolonizirajuće nakon općeg izumiranja biljaka. Biljni pokrov vjerojatno je uglavnom obnovljen samo nekoliko desetaka tisuća godina nakon izumiranja, ako ne i prije.
Trava se smatra jednim od karakterističnih obilježja kenozojske ere, koja obuhvaća vrijeme od izumiranja dinosaura do danas. Mnogi sisavci pokazuju blisku koevoluciju s travom, jer su potrebne posebne prilagodbe za probavu njezinih tkiva bogatih silicij dioksidom. Preživači poput krava rješavaju problem korištenjem želuca s više komora koji polako probavlja travu i zapravo uzrokuje njeno fermentiranje. Koristeći to, oni mogu konzumirati velike količine trave kako bi se preživjeli. Ljudima, budući da su fleksibilni svejedi, nedostaju prilagodbe potrebne za probavu trave, pa se odlučuju za izvore hrane bogatije kalorijama kao što su voće i meso.