Mineralogija je grana znanosti o Zemlji koja se bavi proučavanjem minerala i njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava. Unutar mineralogije postoje i oni koji proučavaju kako nastaju minerali, gdje se zemljopisno nalaze, kao i njihovu potencijalnu upotrebu. Kao i mnoge znanosti, mineralogija ima svoje podrijetlo u nekoliko drevnih civilizacija, a uglavnom se bavila različitim metodama klasifikacije minerala tijekom većeg dijela svoje povijesti. Moderna mineralogija proširena je napretkom drugih znanosti, poput biologije i kemije, kako bi bacila još više svjetla na prirodu materijala koji tvore zemlju na kojoj živimo.
Starogrčki filozof Aristotel bio je jedan od prvih ljudi koji su opširno teoretizirali o podrijetlu i svojstvima minerala. Njegove su ideje bile nove i napredne za to vrijeme, ali on i njegovi suvremenici uglavnom su bili netočni u svojim pretpostavkama. Na primjer, u staroj Grčkoj je bilo široko rasprostranjeno vjerovanje da je mineral azbest vrsta povrća. Ipak, ove su drevne teorije dale početnu točku za evoluciju mineralogije kakvu smo je upoznali. Tek u 16. stoljeću mineralogija je počela dobivati oblik koji je nama prepoznatljiv, ponajviše zahvaljujući radu njemačkog znanstvenika Georgiusa Agricole.
Najjednostavniji način proučavanja i klasifikacije minerala je da se to učini na temelju njihovih fizičkih atributa. To može uključivati mikroskopsku strukturu mineralnih kristala, način na koji se mineral cijepa kada se udari i njegovu tvrdoću. Mohsova ljestvica mineralne tvrdoće opisuje ovo posebno svojstvo.
Na donjem dijelu Mohsove ljestvice, meki grafit koji se koristi u olovkama dobiva ocjenu jedan od deset, dok dijamant, najtvrđa zemaljska tvar, ima deset. Zanimljivo je napomenuti da su oba ova minerala napravljena od istog elementa, odnosno ugljika. Razlike u tvrdoći i izgledu nastaju samo zbog razlike u načinu na koji su pojedinačni atomi organizirani.
Poznato je više od 4,000 različitih vrsta minerala. Većina ih je klasificirana kao rijetka ili iznimno rijetka, a samo oko 150 ih je prisutno u velikim količinama. Još 50 do 100 nađe se samo povremeno. Minerali ne samo da čine veći dio zemljine kore, već su mnogi i neophodni za dobro zdravlje. Mnoge vrste također nam pružaju važne građevinske materijale, te komponente za neke vrste strojeva.