Australopithecus je rod izumrlih hominida koji je živio u Africi od oko 4.2 milijuna do prije otprilike 1 milijun godina. Još uvijek je neizvjesno jesu li australopiteci bili izravni preci ljudi ili se rod Homo (kojemu ljudi pripadaju) razgranao od još ranijeg roda hominida. Australopiteci su bili više čimpanze nego ljudi, visoki su 1-1.2 m (3.3-3.9 stopa), s malim mozgom koji je imao između 370 i 515 kubičnih centimetara (146-203 inča). To je samo oko 35% veličine modernog ljudskog mozga. Australopiteci su uglavnom bili dvonožni, ali ne baš inteligentni, posjedujući samo vrlo primitivnu industriju alata.
Smatralo se da su australopiteci bili prilagođeni i za penjanje po drveću i za dvonožnu ili polu-dvonožnu lokomociju. Australopithecines vrste uključuju A. afarensis, A. africanus, A. anamensis i A. garhi. P. boisei, P. robustus i P. aethiopicus nekada su se smatrali dijelom roda Australopithecines, sve dok nisu preklasificirani u rod Paranthropus.
Tek 1994. godine otkrivena je prva potpuna lubanja australopiteka. Godine 1974. u Afar depresiji u Etiopiji otkriven je primjerak “Lucy” A. africanus, 40% potpuni fosil koji je bio jedan od prvih koji je postao poznato ime. Otkriće ovog fosila i njegove okolne priče postalo je dio mnogih nastavnih planova i programa srednjih i srednjih škola, a spominje se kao ključni dokaz da su ljudi evoluirali od čimpanza.
Australopiteci se često spominju kao prvi rod hominida koji je razvio dvonožje. To je omogućilo životinji da stoji uspravno i bolje vidi okolinu, što joj je omogućilo da uoči grabežljivce iznad visoke trave. Ovo je bila važna odskočna daska u pomicanju linije hominida iz života u džungli u život savane. Australopiteci su prvenstveno živjeli u epohi pliocena, koja se proteže od prije 5.3 milijuna do 1.8 milijuna godina.
Dugi niz desetljeća, kreacionisti su Australopiteke nazivali samo još jednom vrstom čimpanza, iako je većina obrazovanog svijeta dugo odbacivala ovo gledište. Australopiteci posjeduju anatomske značajke karakteristične za čimpanze i ljude, te su jedan od najproučavanijih fosilnih skupova u paleontologiji hominida. Jedna od karakteristika koja se najčešće spominje kao čovjekolika je oblik zuba australopiteka.