Hasij je metalni kemijski element u skupini transaktinida u periodnom sustavu elemenata, što ga svrstava među najteže od poznatih elemenata. Kao i drugi transaktinidi, hasij se također može proizvesti sintetički, bombardiranjem drugih elemenata u linearnom akceleratoru. Budući da je sintetička proizvodnja elemenata skupa i dugotrajna, ne bi trebalo biti iznenađenje saznati da nema komercijalne upotrebe za ovaj element.
Kemijska svojstva ovog elementa nisu dobro poznata, jer su do sada jedini proizvedeni izotopi prekratko živjeli za proučavanje. Hasijevi izotopi postoje po nekoliko milisekundi prije nego se raspadnu; kao i drugi transaktinidi, hasij je izrazito nestabilan. Hasij je također klasificiran kao transuranski element, spajajući druge elemente s atomskim brojem većim od urana. Transuranski elementi dijele obilježje radioaktivnosti.
Atomski broj ovog elementa je 108, a identificiran je simbolom Hs na periodnom sustavu elemenata. Vjerojatno dijeli kemijska svojstva s drugim elementima transaktinida, ali s obzirom na to da su proizvedene samo male količine, teško je odrediti specifičnosti ovog elementa. Kao i drugi transaktinidi, hasij se prvenstveno koristi u znanstvenim istraživanjima, u nadi da će se saznati više o njemu i drugim teškim elementima.
Zasluge za otkriće ovog elementa općenito se pripisuju njemačkim istraživačima Peteru Armbrusteru i Gottfriedu Munzenburgu, koji su pronašli izotop hasija bombardiranjem olova u Darmstadtu u Njemačkoj. Ovo otkriće dogodilo se 1984.; muškarci su predložili “hasij” kao naziv u referenci na latinski naziv za njemačku državu u kojoj je taj element otkriven.
U početku je Hasij nazvan unniloctium od strane Međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC), dok se otkriće nije moglo potvrditi i pripisati zaslugu. Ovi prijelazni nazivi zajednički su mnogim elementima transaktinida. IUPAC je tada predložio “hahnium” kao naziv za element, ali je do 1997. element 108 bio općenito poznat kao hassium, a ime se zadržalo.