Macula densa je skup stanica u bubregu koje pomažu u kontroli krvnog tlaka i volumena krvi u tijelu. Stanice macula densa su visoko specijalizirane i gusto zbijene u distalnom tubulu prve filtracijske točke u bubregu, glomerulu. Ove stanice otkrivaju promjene u koncentraciji natrijevog klorida u krvi i šalju signale drugim stanicama bubrega da djeluju kako bi održale stabilnu brzinu glomerularne filtracije (GFR). Brzina glomerularne filtracije je brzina kojom bubrezi uklanjaju otpadne tvari i višak tekućine filtriranjem krvi.
Kada razina natrijevog klorida postane preniska, ove stanice otkrivaju stanje. Niske razine natrijevog klorida ili soli ukazuju na to da se krvni tlak smanjio i da bubrezi moraju apsorbirati više iona i tekućine kako bi se krvni tlak vratio u normalu. Proces kojim stanice macula densa komuniciraju s drugim glomerularnim stanicama nije u potpunosti shvaćen, ali poslani signali imaju dvije različite posljedice.
Prvo, protok krvi u arteriolama koji dovodi krv prema Bowmanovoj kapsuli bubrega počinje nailaziti na manji otpor. To čini tlak u glomerulu višim od tlaka u arteriolama, potičući povećanu reapsorpciju iona i vode. Drugo, macula densa pokreće oslobađanje renina iz arteriola bubrega. Renin je enzim koji igra važnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka i volumena krvi kao dio renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava (RAAS). Renin se izlučuje zbog djelovanja prostoglandina koje oslobađaju stanice.
Macula densa je jedna od tri strukture koje čine jukstaglomerularni aparat, mali dio anatomije bubrega koji kontrolira nefron. Druge dvije vrste stanica u jukstaglomerularnom aparatu su jukstaglomerularne stanice i ekstraglomerularne mezangijalne stanice. Zajedno, ove tri skupine stanica rade na kontroli brzine glomerularne filtracije i protoka krvi.
U održavanju ukupne homeostaze unutar tijela, macula densa igra ključnu ulogu. Iako je ova zbirka stanica anatomski vrlo mala, ona ima značajnu funkciju u jednom od najsloženijih organa u tijelu. Između filtracije i apsorpcije iona i tekućine postoji osjetljiva ravnoteža kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje svakodnevnih tjelesnih funkcija. Volumen tekućine izvan stanica se u tijelu obrađuje najmanje 15 puta dnevno, pa se stoga značaj ove strukture ne može podcijeniti.