Čini se da se tehnološki napredak već neko vrijeme ubrzava, osobito od industrijske revolucije krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Razmotrite neke od glavnih prekretnica u tehnološkom napretku kroz povijest:
Prekretnica
Posegnuo
Iskorištavanje vatre
1 milijun prije Krista
Pojava Homo sapiensa
300,000 prije Krista
Poljoprivreda, prvi gradovi
8500 prije Krista
Pisanje, brončano doba
3500 prije Krista
Željezno doba
1000 prije Krista
Znanstvena revolucija
1600
Industrijska revolucija
1800
Struja, unutarnji vodovod
1860
Masovna ekstrakcija ulja
1870
Zrakoplovi
1903
Sintetičko gnojivo
1910
Nuklearna elektrana
1942
Digitalno računalstvo
1943
Slijetanje na Mjesec
1969
World Wide Web
1991
Jasno je da tu nešto nije u redu: u posljednje vrijeme ima više tehnološkog napretka. Iako je izbor prekretnica poluproizvoljan, povjesničari su usporedili različite skupove “glavnih prekretnica” kako ih definiraju deseci uglednih publikacija i otkrili da je učinak ubrzanja prisutan na svakom popisu.
Jedan od očitih razloga za ubrzanje tehnološkog napretka je taj što danas jednostavno ima više ljudi. Veći dio povijesti čovječanstva na Zemlji je bilo manje od tri milijuna ljudi. Izumom poljoprivrede 8500. godine prije Krista bilo je oko pet milijuna ljudi. Do Kristova rođenja bilo ih je 200 milijuna. Godine 1800. svjetska populacija iznosila je približno milijardu, a od 2008. godine 6.6 milijardi. 10% svih koji su ikada živjeli danas je živo, a mi smo obrazovaniji, međusobno povezani, učinkovitiji i potpomognuti automatizacijom nego ikad.
Više ljudi znači više farmera, više tvorničkih radnika, više poslovnih ljudi, više znanstvenika, izumitelja i genijalaca svih vrsta. Što više ljudi ima i što bolju tehnologiju imaju, veća je vjerojatnost da će izumiti nove tehnologije i distribuirati ih. Temeljna je činjenica ekonomije da su novi izumi nevjerojatno korisni. Jednom izmišljeni i distribuirani, mogu trajno povećati proizvodnju po glavi stanovnika za milijarde ljudi. Dakle, u kapitalističkim društvima postoji snažan ekonomski poticaj za izmišljanje novih tehnologija.
Tehnologije se izgrađuju na samu sebe na rekurzivni način: bolji alati mogu se koristiti za izgradnju sve boljih alata sve većom brzinom. Futuristi tvrde da će napredne tehnologije koje će se vjerojatno razviti u 21. stoljeću, kao što su molekularna nanotehnologija i umjetna inteligencija, potaknuti nastavak učinka tehnološkog ubrzanja, stvarajući eru vrlo brzog napretka. Kamo nas ovaj budući napredak vodi, može se nagađati.