Kriogensko razdoblje je geološko razdoblje od prije 850 milijuna do 630 milijuna godina. Pojavio se prije edijakarskog razdoblja i nakon tonskog razdoblja, i dio je mnogo dužeg proterozoika, što znači “era primitivnog života”. Na grčkom, kriogenski znači “ledeno podrijetlo”. Iako led zapravo nije nastao u kriogenskom razdoblju, bio je posvuda, a ledenjaci su se možda protezali od pola do pola. Čovjek prebačen u to vrijeme mogao je skijati cijelim putem oko Zemlje. Kriogensko razdoblje jedno je od rijetkih geoloških razdoblja u posljednjih milijardu godina koje je dobilo ime po tvari ili konceptu (u ovom slučaju hladnoći), a ne po modernom području u kojem se nalaze fosili iz tog razdoblja (na primjer, Jura je nazvana nakon planine Jure).
Tijekom kriogenskog razdoblja postojala su najmanje dva velika ledena doba, a možda čak četiri. Ledene naslage u kriogenskim slojevima na ekvatorijalnim paleolatitudama (posebno u kratonima Kongo i Kalahari) navele su mnoge znanstvenike da razmotre mogućnost “Zemlje snježne grudve” – planeta toliko hladnog da su se oceani čvrsto smrzli. To je dovelo do velike količine kontroverzi u znanstvenoj zajednici. Mnogi znanstvenici sumnjaju u geofizičku održivost potpuno smrznutog oceana. Provedene su simulacije, ali takvi izračuni pomiču granice raspoložive računalne snage, a ponekad su potrebne radikalne pojednostavljujuće pretpostavke. Jedna studija zanemaruje postojanje kontinenata, na primjer. Neki znanstvenici zauzimaju srednji put i zagovaraju scenarij “Slushball Earth”, gdje su oceani prekriveni velikim količinama morskog leda, ali nisu zamrznuti sve do dna.
Dvije potvrđene velike glacijacije u kriogenskom razdoblju bile su sturtska glacijacija (prije 760 milijuna godina do 700 milijuna godina prije godine) i glacijacija Marinoan/Varanger (710/650 do 635 Ma). Tijekom ovih glacijacija prosječna globalna temperatura bi pala za najmanje 20 °C, s 22 °C (71 °F) na oko 2 °C (37 °F), a moguće i puno niže, na manje od -30 °C ( -22 °F). Temperatura na polovima je možda bila toliko niska da se ugljični dioksid mogao smrznuti u suhi led, koji ima točku smrzavanja od -78.5 °C (-109.3 °F). Suhi led je glavni sastavni dio Marsovih polarnih ledenih kapa.
Život je postojao mnogo prije kriogenskog razdoblja i očito je preživio kroz njega. Biljke, životinje i gljive su sve postojale, iako gotovo isključivo u jednostaničnom obliku. Postoje neki dokazi za male jazbine ispod mikrobnih prostirki, koje su možda napravili jednostavni višestanični organizmi. Mali organski fosili zvani akritarhi pronađeni su u velikim količinama i raznolikosti prije kriogenskog razdoblja, ali su se oba srušila tijekom tog razdoblja. Akritarhi su izolirani iz kriogenskih sedimenata, samo nisu baš brojni niti raznoliki.