Problem globalnog zatopljenja odnosi se na nakupljanje plinova u Zemljinoj atmosferi. Ove pare tvore sloj između Sunca i Zemlje, stvarajući ono što je poznato kao efekt staklenika. Baš poput staklenih ploča koje se koriste u staklenicima za zagrijavanje unutrašnjosti strukture, plinovi koji se skupljaju u atmosferi zadržavaju dio Sunčeve energije. To polako uzrokuje porast temperature na Zemlji i time uzrokuje mnoge probleme diljem svijeta.
Ugljični dioksid (CO2) je glavni krivac za izazivanje problema globalnog zagrijavanja, iako i drugi plinovi mogu pridonijeti tom problemu. Ugljični dioksid ispuštaju u velikim količinama automobili i kamioni koje ljudi koriste kao prijevoz te drugi izvori emisije ugljika kao što su elektrane i industrijske tvornice. Glavni plan za borbu protiv klimatskih promjena je donošenje strožih propisa za korištenje ovih goriva i pronalaženje čišćih izvora energije. Međutim, čak i s tim promjenama, klimatske promjene će i dalje u određenoj mjeri utjecati na planet.
Postoji pet glavnih načina na koje će problem globalnog zagrijavanja utjecati na Zemlju. Prvo, globalno zagrijavanje može uzrokovati širenje nekih bolesti. Kako sjeverna područja postaju toplija, kukci koji uspijevaju u toplim klimama počet će migrirati sjevernije nego inače. Ovi insekti sa sobom nose niz zaraznih bolesti.
Još jedno pitanje koje je dijelom uzrokovano problemom globalnog zatopljenja je porast uragana. Oceani će postati topliji, što će dovesti do ranijih i nasilnijih sezona uragana jer ove oluje uspijevaju u tropskim uvjetima. U kombinaciji s ovim pojačanim olujama, više suša može se naći i diljem svijeta. Afrika će vjerojatno biti najteže pogođena u tom pogledu, budući da je voda oskudna u mnogim afričkim regijama za početak.
S uraganima, sušama i sukobima koje su donijele ove katastrofe; mogu uslijediti ekonomske poteškoće. Popravci se moraju obaviti nakon oluje i pružiti pomoć građanima pogođenim uraganima i tijekom ozbiljnih suša. To može predstavljati financijski pritisak za mnoge nacije.
Konačno, najozbiljniji učinak problema globalnog zatopljenja je otapanje polarnih ledenih kapa. Kako se polarne ledene kape otapaju, razina mora će rasti. To bi mnoge velike gradove moglo staviti pod vodu, a time i dislocirati ili ubiti milijune građana.
Ledene kape koje se otapaju također će odbaciti Zemljin ekosustav jer su kape napravljene od slatke vode, dok su oceani ispod napravljeni od slane vode. Nakon što se otope, voda će oceane učiniti manje slanima i promijeniti ukupne temperature oko sjeveroistočne Amerike i zapadne Europe. Osim toga, kako se temperature zagrijavaju i ledene kape nestaju, tisuće životinjskih vrsta će izgubiti svoja staništa. Samo oni koji se uspiju prilagoditi će preživjeti promjenu.
Konačno, ako ledene kape potpuno nestanu, problem globalnog zatopljenja može još više eskalirati. Polarne ledene kape su bijele, čime se Sunce odbija od Zemlje. Ako nisu dostupni, najveći reflektor je ocean. Tamnije boje, poput morske vode, upijaju sunčevu energiju. To će dodatno povećati temperaturu Zemlje.
Unatoč dokazima koji upućuju na to da se klimatske promjene već događaju ili će se dogoditi za nekoliko godina, neki istraživači tvrde da globalno zatopljenje nije prijetnja. Zemlja prirodno prolazi kroz cikluse hlađenja i zagrijavanja tijekom stoljeća, a mnogi tvrde da je nedavno zagrijavanje atmosfere rezultat prirodnog obrasca Zemlje. Međutim, budući da se niti jedna strana ne može definitivno dokazati sve dok se ozbiljne posljedice zapravo ne dogode ili ne, najvjerojatnije je najbolje poduzeti mjere opreza. Čak i bez prijetnje globalnog zatopljenja, emisije ugljika smanjuju kvalitetu zraka na Zemlji u mnogim područjima.
Najbolji način da se osigura da problem globalnog zatopljenja ne promijeni ljudsko postojanje jest poduzeti akciju dok ima vremena. Smanjenje emisija ugljika i drugih štetnih stakleničkih plinova prvi je korak, zajedno sa strožim državnim propisima za korištenje ovih goriva. To će zahtijevati razvoj i implementaciju obnovljivih izvora energije na globalnoj razini.