Hawthorneov učinak odnosi se na poboljšanje produktivnosti radnika koje je rezultat promatranja menadžmenta ili istraživača. Podaci koji su na kraju dali ovaj zaključak došli su iz eksperimenata provedenih između 1924. i 1932. u tvornici Hawthorne Works, u vlasništvu tvrtke Western Electric. Eksperimenti su izvorno trebali utvrditi kako različite varijable utječu na učinak radnika. Hawthorneov efekt, koji se odnosi na učinke promatranja, nije bila jedna od prvotno testiranih varijabli; zaključci o promatranju doneseni su tek kasnije, retrospektivnim analizama.
Izvorni eksperimenti u pogonu Hawthorne Worksa testirali su niz različitih čimbenika. Istraživači koji su proveli ovo istraživanje testirali su stvari poput razmaka i vremena pauza, iznosa plaćanja, duljine radnog dana i raspodjele hrane radnicima. Glavni istraživač, Elton Mayo, naglasio je da produktivnost ovisi o organizacijskoj sociologiji. Iskoristio je rezultate kako bi ustvrdio da čimbenici kao što su norme na radnom mjestu i odnos prema menadžerima imaju snažan utjecaj na brzinu radnika.
Tek u kasnijoj analizi podataka, Hawthorneov efekt je izoliran i dobio specifično ime. Henry Landsberger je 1958. objavio knjigu pod nazivom Hawthorne Revisited koja je imenovala i posebno opisala učinke čistog promatranja. Landsberger je također primijetio da se činilo da radnici rade više nakon bilo kakve promjene u protokolu, čak i ako je ova promjena jednostavno predstavljala povratak na prethodni postupak.
Hawthorneov efekt pružio je teoretsku osnovu za korporativno polje ljudskih odnosa. Uveo je ideju da obraćanje pažnje na radnike, čak i ako je ta pažnja izrazito pasivna, može povećati motivaciju. Ideja o Hawthorneovom efektu tako je dala opravdanje za slojeve korporativne strukture odgovorne ne za upravljanje samo po sebi, već jednostavno za obraćanje pažnje.
Postojanje Hawthorneovog efekta također je poslužilo kao znak upozorenja za istraživače u društvenim znanostima. Točnije, ukazuje na to da se prilikom osmišljavanja eksperimenata mora voditi računa o usporedbi jedne vrste promjene s drugom vrstom promjene, a ne bez ikakve promjene. Inače, eksperiment bi mogao povezati lažno pozitivan rezultat s jednom specifičnom varijablom, a ne s učinkom varijacije općenito.
Kasniji dokazi doveli su u pitanje veličinu Hawthorneovog efekta. Nedavni članak objavljen u Economistu sugerira da sam Hawthorneov efekt zanemaruje neke druge značajke eksperimenta. Na primjer, ako se varijable uvijek mijenjaju tijekom vikenda, promjene koje se pripisuju Hawthorneovom učinku uvijek se događaju u ponedjeljak. Članak sugerira da se povećana produktivnost uvijek događa ponedjeljkom bez obzira na eksperimentalno promatranje. Ipak, Hawthorneov efekt postao je temeljno načelo u korporativnoj psihologiji i sociologiji.