Što je redukcijski agens?

Redukciono sredstvo je pojam u kemiji koji se odnosi na atom koji donira elektrone u oksidacijsko-redukcijskoj reakciji. Za atom koji dobije te elektrone kaže se da je reduciran. Reducirani atom naziva se oksidacijskim sredstvom; uzima elektrone od oksidiranog atoma, što je drugo ime za redukcijsko sredstvo.
Ako elektron napusti atom mora otići negdje drugdje, tako da procesi oksidacije i redukcije idu ruku pod ruku. Zajedno tvore klasu reakcija koje se nazivaju oksidacijsko-redukcijske reakcije, također poznate kao redoks reakcije. Ove reakcije stvaraju protok elektrona, tako da imaju električni potencijal.

Znanstvenici mogu iskoristiti potencijal oksidacijsko-redukcijskih reakcija za stvaranje električne energije. Ovo je koncept koji stoji iza baterije za krumpir, uobičajenog znanstvenog eksperimenta. Eksperimentator stavlja jedno cinkovo ​​i jedno bakreno olovo u krumpir. Slobodno plutajući ioni u krumpiru olakšavaju protok elektrona između dva izvoda sprječavajući nakupljanje pozitivnog naboja oko izvoda koji bi zaustavio reakciju. Elektroni teku od olova koje djeluje kao redukcijsko sredstvo do olova koje djeluje kao oksidacijsko sredstvo; u tom procesu atomi iz reducirajućeg olova ulaze u otopinu krumpira, dok se ioni koji okružuju oksidirajuće olovo pretvaraju u metal na površini izvornog olova.

Ako je atom oksidacijsko sredstvo u reakciji, on bi bio redukcijski agens da je reakcija obrnuta. Hoće li atom djelovati kao oksidacijsko ili reducirajuće sredstvo ovisi o smjeru u kojem je reakcija spontana. Reakcije se događaju spontano ako su njihovi proizvodi relativno stabilniji od njihovih reagensa. Znanstvenici mogu predvidjeti spontanost oksidacijsko-redukcijskih reakcija na temelju njihovog električnog potencijala.

Kako bi procijenili potencijalnu reakciju oksidacije-redukcije, znanstvenici prvo razbijaju reakciju na polovične reakcije, koje predstavljaju gubitak elektrona, odnosno redukciju. U slučaju krumpira, i cink i bakar mogu formirati ione s pozitivnim nabojem 2. Dakle, polureakcije su Zn+2 + 2e- –> Zn i Cu+2 + 2e- –> Cu.

Sljedeći korak je pronaći smjer strujanja elektrona. Eksperimentator to čini koristeći tablicu standardnih redukcijskih potencijala, koja daje potencijal za svaku polovičnu reakciju. Ako je smjer polureakcije obrnut, njezin potencijal ima istu veličinu, ali mu se predznak mijenja. Potencijal za polureakciju cinka je -0.76 volti, dok je potencijal bakra 0.34 volta.

To znači da je cink jače redukcijsko sredstvo od bakra, pa u ovoj reakciji cink djeluje kao redukcijsko sredstvo. Ukupna reakcija u bateriji krumpira je Zn + Cu+2 –> Zn+2 + Cu, koja stvara 1.10 volti električne energije u žici koja spaja vodove. Međutim, ako bi se cinkovo ​​olovo zamijenilo srebrnim olovom, tada bi bakar bio redukcijski agens, budući da polureakcija srebra, Ag+ + e-, ima standardni redukcijski potencijal od 0.80 volti. Baterija bi generirala 0.46 volti.