Što su takse katastrofe?

Taksoni katastrofe su skupine organizama koji naseljavaju područja uništena prirodnom katastrofom, kao što je vulkanska erupcija, ili preživje veliko masovno izumiranje. Klasični primjeri su gljive i lišajevi, koji su među prvima koji su kolonizirali područja katastrofe, te mikroskopske životinje navikle živjeti u gotovo svim zamislivim ekosustavima, poput nematoda. U slučaju svojta katastrofa koje prežive masovna izumiranja, one mogu poslužiti kao osnova za novo adaptivno zračenje, a njihovi će preci posjedovati značajke proizašle iz njih.

Što se tiče većih svojti katastrofa, jedan poznati primjer je Lystrosaurus, daleki predak modernih životinja koji je milijunima godina bio dominantan kopneni kralježnjak kada je bio jedan od jedinih preživjelih od permsko-trijaskog izumiranja (najžešće u povijesti, prije 251 milijun godina), što čini 95% svih fosila kopnenih kralježnjaka. Smatra se da je ovo jedini put u planetarnoj povijesti da je organizam u tolikoj mjeri dominirao kopnom. Nazvana Lystrosaurus, što znači “gušter s lopatom”, zbog svoje glave u obliku lopate, životinja je imala prsa u obliku bačve i bila je otprilike veličine svinje. Dok neki paleontolozi pripisuju njegovo preživljavanje sposobnosti udisanja štetnih plinova u atmosferi u to vrijeme, drugi to nazivaju glupom srećom.

U novije vrijeme, odmah nakon krede-tercijarnog izumiranja koje je uništilo neptičje dinosaure, mali sisavci su bili dovoljno sretni da budu primarne svojte katastrofe među kopnenim kralježnjacima. Kako su gotovo svi dinosauri uništeni, to je ostavilo brojne prazne niše za iskorištavanje sisavaca, u kojima nastavljaju napredovati i danas. Prije je većina sisavaca bila mala i ujednačena, nalik na male rovke, no kasnije su se brzo proširile i danas su veličine od nekoliko inča (miševi) do 110 stopa (plavi kit).

Što se tiče svojti katastrofa koje naseljavaju područja uništena prirodnim katastrofama, danas najčešće spadaju biljke kokosa, spomenute gljive i lišajevi, mahovine i mali člankonošci. Većina životinja zahtijeva složen i lišćem bogat ekosustav koji već postoji da bi uspjele.