Globalno zagrijavanje je izraz koji se koristi za opisivanje ukupnog porasta temperature na cijelom planetu. Od sredine 20. stoljeća neki znanstvenici inzistiraju da je ljudska aktivnost dovela do neprirodnih atmosferskih promjena koje će rezultirati opasnim trendom globalnog zatopljenja. Utjecaj svijesti o globalnom zatopljenju doveo je do velike javne rasprave o promjeni ljudskog ponašanja kako bi se usporio ili zaustavio trend zagrijavanja planeta. Međutim, velik dio stvarnog utjecaja globalnog zatopljenja tek treba vidjeti, iako neki učinci postaju jasni već u osvit 21. stoljeća.
Postoje mnoga predviđanja o tome kako će globalno zatopljenje utjecati na planet, ovisno o tome koliko jako rastu temperature diljem svijeta. U najstrašnijim predviđanjima, porast temperature može uzrokovati ogroman gubitak staništa i dovesti do izumiranja vrsta, porasta golemih nenastanjivih savana diljem umjerenog svijeta, opasnih vremenskih promjena koje bi mogle dovesti do gubitka svih velikih obalnih gradova, pa čak i mogućnosti da ljudi više ne mogu preživjeti na planeti.
Početkom 21. stoljeća neka od ovih predviđanja već se ostvaruju. Povećano otapanje ledenjaka dovelo je do ozbiljnog gubitka staništa za mnoga arktička stvorenja, ugrožavajući opstanak arktičkih vukova, polarnih medvjeda, riba i morskih sisavaca. Neki znanstvenici vjeruju da je trend ranog proljeća i kasnih zima utjecao na migratorne obrasce ptica, što je dovelo do ozbiljnog gubitka populacije kod nekih vrsta. U Africi su neka sezonska jezera koja koriste ljudi i životinje selice već potpuno nestala zbog sveukupno toplijih temperatura, prijeteći populaciji koja se oslanja na njih za pitku vodu.
Ipak, mnogi sugeriraju da se utjecaj globalnog zatopljenja tek treba vidjeti. Uz nekoliko iznimaka, većina problema klimatskih promjena još ne utječe izravno na većinu ljudi na planetu. Neki stručnjaci vjeruju da će se to dramatično promijeniti do 22. stoljeća, budući da porast temperature mora i rezultirajući vremenski obrasci mogu dovesti do napuštanja nekih gradova, a prethodno plodna zemljišta mogu postati neupotrebljiva zbog viših temperatura koje peku potrebne hranjive tvari iz tla. Izgladnjivanje ljudi i gubitak staništa često se smatraju potencijalnim utjecajima globalnog zatopljenja u bliskoj budućnosti.
Nije poznato može li se ljudskim djelovanjem preokrenuti ili usporiti trend zagrijavanja planeta, ali strah od utjecaja globalnog zatopljenja doveo je do nekog pokušaja ljudske vrste da spriječi daljnju štetu. U 21. stoljeću mnoge zemlje pokušavaju prijeći na održivu praksu koja neće povećati emisije uzrokovane zagrijavanjem. Hibridni automobili, povećana upotreba alternativne energije, čak i programi recikliranja, pokušaji su spriječiti da utjecaj globalnog zatopljenja dosegne razorne razine. Neki čak sugeriraju da je veliki utjecaj globalnog zatopljenja pozitivan; prisiljavajući ljude da ponovno zamišljaju društvo kao obnovljivo i održivo, budućnost planeta može se uvelike poboljšati.