Što je Vatreni prsten?

Pacifički vatreni prsten je 40,000 km (25,000 mi) dio geološki aktivnog kopna koji se proteže u obliku potkove oko pacifičkog ruba. Ime je dobio po brojnim vulkanima i potresima duž njega – 542 vulkana i tisuće manjih potresa svake godine. Vatreni prsten je vulkanski najaktivnije područje na Zemlji: ovdje se nalazi 50% svjetskih aktivnih i neaktivnih vulkana, 90% svjetskih potresa i 81% najvećih svjetskih potresa.

Vatreni prsten prolazi kroz Čile, Peru, Ekvador, Kolumbiju, Panamu, Kostariku, Paragvaj, El Salvador, Gvatemalu, Meksiko, Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Rusiju, Filipine, Indoneziju, Marijanske otoke, Solomonove otoke, Tongu , i Novi Zeland. To je široko područje, nekoliko stotina milja u širinu. Vatreni prsten postoji zbog interakcije između tektonskih ploča – označava granicu mnogih velikih ploča, uključujući Pacifičku ploču, Južnoameričku ploču, ploču Nazca, Sjevernoameričku ploču, Filipinsku ploču i Australsku ploču. Mnoge od ovih ploča se natječu, ili klize paralelno jedna s drugom ili izravno jedna na drugu i jedna na drugu (zvana subdukcija). Ponekad se nagomilaju velike količine napetosti koje se iznenada oslobađaju, uzrokujući potrese.

Još jedna karakteristika Vatrenog prstena su brojni oceanski rovovi, koji označavaju granice gdje je jedna ploča, uvijek oceanska ploča, povučena ispod kontinentalne ploče. To se događa zato što su oceanske ploče napravljene od gušćeg materijala, zbog čega tonu lakše od kontinentalnih ploča. Oceanske ploče neprestano se potiskuju na rubovima, tope se dok se uvlače natrag u plašt. Blizu središta oceana, obilježja koja se nazivaju oceanski grebeni su mjesto gdje se stvara nova kora (vulkanski) kako bi se obnovila potopljena kora.

Neki od najvećih rovova na granicama ploča su rov Peru-Čile, rov Srednje Amerike, Aleutski rov, Kurilski rov, Japanski rov, rov Izu Bonin, rov Ryuku, filipinski rov, Marijanski rov, rov Sunda, rov Bougainville, rov Tonga i rov Kermadec. U Marijanskom rovu se nalazi Challenger Deep, najniža pukotina u oceanima, i prema tome, najniža točka na površini planeta.