Bolid je opći naziv za svaki objekt koji potječe iz svemira koji se sudari sa Zemljom ili eksplodira u atmosferi. Pokriva meteorite, asteroide i komete. U astronomiji se izraz često koristi za opisivanje meteora koji je svjetliji od magnitude -4 — otprilike jednako sjajan kao planet Venera — i koristi se kao sinonim za “vatrenu kuglu”. U geologiji se bolid općenito koristi za opisivanje meteorita ili asteroida koji napušta udarni krater i obično se koristi tamo gdje nema dovoljno informacija za konkretniji opis.
Sunčev sustav sadrži mnogo objekata, većinom malih, u orbitama koje mogu presijecati Zemljinu orbitu. Ovi predmeti imaju različite kompozicije. Neki se mogu opisati kao “prljave snježne grudve” – prašina i mali fragmenti stijena koje led labavo drži zajedno – dok se neki mogu sastojati od gustih stijena s visokim udjelom metala, uglavnom željeza i nikla. Oni kruže brzinom do 26 milja u sekundi (42 km/s), u usporedbi sa 18 milja u sekundi (29 km/s) za Zemlju.
Ovisno o smjeru iz kojeg se približavaju, mogu ući u Zemljinu atmosferu brzinom do 44 milje u sekundi (71 km/s). Pri tim brzinama, trenje s atmosferom brzo zagrijava objekt na vrlo visoke temperature, uzrokujući da svijetli jako. Vrlo mali predmeti će izgorjeti potpuno visoko u atmosferi, ali veći objekti mogu, ovisno o veličini i sastavu, udariti u površinu ili eksplodirati u nižim slojevima atmosfere.
Većina objekata koji ulaze u Zemljinu atmosferu su veličine zrna pijeska. Oni brzo izgaraju, ali su vidljivi s površine kao meteori. Bolidi koji dosegnu površinu mogu ostaviti udarne kratere. Na Mjesecu se mogu vidjeti brojni takvi krateri; međutim, na Zemlji, erozija i geološka aktivnost imaju tendenciju da izbrišu dokaze relativno brzo, u geološkom smislu. Postoji samo nekoliko udarnih kratera na Zemlji koji su dovoljno dobro očuvani da bi bili očiti kao takvi; najbolji primjer je krater Barringer u Arizoni, SAD — otprilike kružni krater širok preko 1,000 jardi (1 km).
Veliki bolidni sudar može imati razoran učinak na planet. Osim neposrednih učinaka na područje koje okružuje udar, velike količine isparene stijene bi se izbacile u gornju atmosferu, gdje bi se kondenzirale u finu prašinu. To bi moglo uvelike smanjiti količinu sunčeve svjetlosti koja dopire do površine preko cijelog planeta tijekom dugotrajnog razdoblja, ubijajući zelene biljke i ozbiljno snižavajući temperature.
Možda je najpoznatiji primjer velikog bolidnog događaja onaj koji se dogodio na kraju geološkog razdoblja krede prije 65 milijuna godina. Dokazi o velikom krateru, promjera 110 milja (180 km), koji datira iz tog vremena, pronađeni su na poluotoku Yucatan, Meksiko, u blizini grada Chicxulub. Smatra se da bi objekt odgovoran za to bio oko 6 milja (10 km) u promjeru.
Vjeruje se da je ovaj objekt izazvao masovno izumiranje koje se dogodilo u to vrijeme, zbrisavši dinosaure i mnoge druge klase životinja. Međutim, ne slažu se svi znanstvenici da je utjecaj Chicxuluba bio jedini odgovoran za ovo izumiranje, a neki misle da je možda došlo do niza velikih utjecaja. Bilo je nekoliko događaja masovnog izumiranja tijekom povijesti Zemlje, a moguće je da su neka ili sva bila uzrokovana velikim bolidima.
Najveća bolidna vatrena kugla koju su ljudi vidjeli bio je događaj u Tunguskoj 1908. godine, kada se ogromna eksplozija dogodila nad područjem Tunguske u Sibiru, uzrokujući široka razaranja. Srećom, područje je bilo nenaseljeno i nije bilo poznatih ljudskih žrtava, ali svjetlećem putu objekta i detonaciji svjedočilo je više ljudi u udaljenim selima. Računalne simulacije temeljene na obrascu uništenja izračunale su veličinu, kut pristupa i mogući sastav objekta za koji se smatra da je bio mali asteroid ili fragment kometa.