Merkur je metalni element s atomskim brojem 80 i simbolom Hg, od latinskog hydragyrus, što znači “tekuće srebro”. U periodnom sustavu elemenata nalazi se u skupini 12, odmah ispod kadmija, a u razdoblju 6 između zlata i talija. Naziva se “prijelaznim metalom”. To je teški element koji je tekući na sobnoj temperaturi. Opisan kao srebrnobijele boje, otrovan je.
Znanstvenici ne znaju tko je otkrio živu, ali je prepoznata već u antičko doba. Proces ekstrakcije prvi je opisao grčki filozof Aristotel (384.–322. pr. Kr.). Njegovo ime, za rimskog boga Merkura, odražava to vremensko razdoblje.
Ovaj element se često dobiva iz rude cinobera. Proces kojim se para izdvaja iz rude cinobera naziva se prženje. Zatim se kondenzira kako bi se prikupio u tekućem obliku. Živa se uglavnom nalazi u Europi — u Španjolskoj, Italiji i na području bivše Jugoslavije. Godišnje se proizvodi oko 8,400 tona (7,620 metričkih tona).
Merkur ima brojne namjene. To je uobičajena tekućina u termometrima, kao i barometrima i tlakomjerima, a koristi se u dilatatorima jednjaka, baterijama, bojama, plastici i pesticidima. Njegova para se također koristi u lampama, a element se koristi u industriji iskopavanja zlata.
Ovaj tekući metal je vrlo otrovan. Povezan je s urođenim manama u djece te s neurološkim oštećenjima, oštećenjem bubrega i sljepoćom nakon kasnijeg izlaganja.
Danas je kontaminirana riba jedan od glavnih izvora izloženosti živi izvan industrije. U prošlim vremenima, element se koristio u proizvodnji šešira od filca. Trovanje živom, dakle, predstavljalo je profesionalnu opasnost za šeširdžije, što je dovelo do izraza “lud kao šeširdžija” i do lika Ludog šeširdžija u Alisinim avanturama u zemlji čudesa Lewisa Carrolla, pseudonim Charlesa Lutwidgea Dodgsona.
Međutim, živa ima neke zdravstvene svrhe. Njegove anorganske soli komponente su nekih proizvoda koji sprječavaju rast bakterija i gljivica. Također se koristi u bolničkim laboratorijima u analizi urina i u fiksatorima.