Biološka oceanografija je proučavanje cjelokupnog života u oceanu. Za razliku od biologije mora, koja se usredotočuje na biologiju određenih morskih stvorenja, biološka oceanografija nastoji razumjeti interakcije između svih razina života u oceanu i njihovog okoliša. Ova relativno nova znanstvena disciplina postaje sve važnija u 21. stoljeću, jer biolozi i drugi znanstveni stručnjaci nastoje razumjeti promjene koje se događaju u oceanu koje utječu na oblike života u rasponu od mikroskopskih bakterija do velikog plavog kita.
Razumijevanje ekologije oceana glavno je zanimanje biološke oceanografije. Neka od zajedničkih područja ovog područja uključuju razumijevanje načina na koji populacije različitih vrsta međusobno djeluju, kako se formiraju lanci ishrane i učinak temperaturnih, kemijskih i geoloških promjena na morski život. Dok se neke studije mogu usredotočiti na određenu morsku vrstu ili organizam, oceanografi često zauzimaju širu točku gledišta, pokušavajući razumjeti kako proučavani fenomen ili vrsta utječu na morski okoliš u cjelini. Ovo široko gledište često zahtijeva integraciju mnogih različitih znanstvenih područja, kao što su kemija, geologija, pa čak i fizika.
Dok se dio biološke oceanografije provodi kroz studije na moru, velik dio posla u ovoj ekspanzivnoj disciplini obavlja se i u laboratorijima. Proučavanje mikroskopskih organizama, na primjer, često se provodi u laboratorijskim uvjetima, budući da je gotovo nemoguće ispitati ta stvorenja u njihovom prirodnom okruženju. U okruženju oceana, biološka oceanografija često uključuje korištenje podvodnih istraživačkih plovila, uključujući podmornice, sonarnu opremu i vodootporne kamere, kako bi se promatrao i proučavao širok raspon ekologije nevidljiv s površine. Nije iznenađujuće da je poddisciplina oceanografije inženjering i poboljšanje opreme za korištenje u biološkim studijama.
U 20. stoljeću uloženo je mnogo truda jednostavno da se shvati što se točno nalazi ispod neprozirnog mora. Sada kada su dubine nešto bolje shvaćene, biološka oceanografija 21. stoljeća ima tendenciju usredotočiti se na pitanja kao što su interakcija stanovništva, očuvanje i razumijevanje promjene klime oceana. Odnos oceana i globalnog zagrijavanja primarni je izvor proučavanja oceanografa. Mnogi oceanografi proučavaju kako ocean apsorbira i upravlja kritičnim elementima kao što su ugljik i dušik, kako bi pokušali razumjeti kako se ekologija mora može promijeniti kako se zagađenje povećava.
Proučavanje biološke oceanografije ključno je za razumijevanje kako život funkcionira ispod valova. Osim istraživanja učinaka klimatskih promjena i zakiseljavanja morskih voda, oceanografi su često ključni igrači u kreiranju ekološke politike usmjerene na očuvanje života u oceanu. Kako bi osigurali budućnost vlastite discipline, kao i budućnost morske ekologije, oceanografi igraju važnu ulogu u istraživanju i djelovanju očuvanja.