Prvi pokušaji naseljavanja života u zemlju bili su mikrobne prostirke, velike ravne kolonije fotosintetskih mikroba, čiji su fosilizirani ostaci datirani prije 2.6 milijardi i 2.7 milijardi godina. Milijardama godina mikrobi su bili jedini oblici života koji su kolonizirali zemlju (i jedini život općenito). Ti su mikrobi uglavnom živjeli na obalama oceana i potoka i izgledali su kao samo zelena sluz. Trebalo bi još mnogo milijuna godina da život ozbiljno kolonizira zemlju.
Prvi mogući tragovi na kopnu datirani su prije 530 milijuna godina, tijekom kambrijskog razdoblja. Ovi fosili u tragovima, poznati kao Protičniti i Klimaktičniti, pojavljuju se kao niz slabih izbočina i dugih utora koji nalikuju motociklističkim tragovima. Smatra se da su oba ova traga napravili rani člankonošci, a neki od njih su prilično veliki za to vrijeme – široki čak 10 cm (4 in). Ove tragove su možda ostavili morski škorpioni koji putuju od jednog bazena plime do drugog.
Prvi široko rasprostranjeni kopneni fosili pojavili su se tek prije otprilike 425 milijuna godina, tijekom silurskog razdoblja. Prvi život koji je kolonizirao zemlju bili su mahovine i lišajevi. Slijedile su jednostavne vaskularne biljke, kao što su Cooksonia (uglavnom sa sjeverne hemisfere) i Baragwanathia (iz Australije), koje su ubrzo slijedile kopnene gljive, koje su ostavile fragmentarne fosile. Ove biljke su počele vrlo niske, samo nekoliko centimetara visoke, ali su ostavile velike “šume” fosila. Još nisu imali diferencirane stabljike ili listove.
Kada je zemlja počela stvarati lijep sloj tla, moglo bi rasti više biljaka, što je uzrokovalo ciklus pozitivne povratne informacije kolonizacije zemlje. Do kraja silurskog razdoblja pojavio se jednostavan kopneni ekosustav, uključujući stonoge biljojede, stonoge i pauke mesoždere, crve detritivore i gljivične razlagače. Nematode su također vjerojatno bile prisutne, ali nisu ostavile fosile. Bilo je potrebno nekoliko desetaka milijuna godina da bi život dodatno kolonizirao zemlju.