Zakonodavna vlast Sjedinjenih Država sastoji se od dva doma: Senata i Zastupničkog doma. Broj zakonodavaca koje država može poslati u Zastupnički dom ovisi o broju građana koji žive u toj državi. Kako bi izabrala svakog od ovih predstavnika, vlada države se geografski dijeli na kongresne okruge. Građani koji žive u svakom od ovih okruga biraju političara koji će biti njihov kongresmen ili kongresmenka u Zastupničkom domu.
Kongresmeni i kongresmenke iz određenog kongresnog okruga zadužene su za zastupanje posebnih interesa birača iz tog okruga. To uključuje glasovanje o zakonu prema prevladavajućem osjećaju u kongresnom okrugu koji ga je izabrao, a često ima oblik osiguravanja federalne potrošnje koja posebno koristi okrugu. Kongresni okrug održava izbore za svog predstavnika svake druge godine.
Svaka država svoje birače geografski dijeli na kongresne okruge tako da ima jedan kongresni okrug za svako mjesto koje ima u Zastupničkom domu. Ovaj proces je također poznat kao “crtanje karte” kongresnih okruga. Broj kongresnih okruga koje će država imati određuje se svakih 10 godina kada SAD izvrši popis stanovništva. Zemlja koristi popis stanovništva u svakoj državi kako bi odredila hoće li svaka država imati više mjesta, manje mjesta ili isti broj mjesta u Zastupničkom domu.
Države imaju moć precrtati kartu svojih kongresnih okruga u bilo kojem trenutku, ali većina to čini nakon nacionalnog popisa stanovništva. Neke države imaju svoja zakonodavna tijela koja crtaju nove karte, a druge države imaju nezavisne komisije koje crtaju te karte. Kada država prekroji svoje kongresne okruge, trebala bi osigurati da različiti kongresni okrugi sadrže otprilike isti broj birača. Iz tog razloga će područja s niskom gustoćom naseljenosti imati zemljopisno velike kongresne okruge, a područja s visokom gustoćom stanovništva imat će zemljopisno male kongresne okruge.
Svaki kongresni okrug također bi trebao sadržavati birače koji žive u istim zajednicama i imaju slične interese, a granice okruga ne bi trebale namjerno dijeliti utjecajnu skupinu birača. Kada države precrtaju linije za distribuciju takve glasačke skupine u više okruga u kojima će ona biti pouzdano nadglasana, to umanjuje politički utjecaj grupe. Taj se proces naziva gerrymandering, a posebno je kontroverzan kada smanjuje politički utjecaj manjinskih skupina.