Ljudi koriste analizu organizacijskog ponašanja kada žele naučiti kako određene grupe funkcioniraju. Općenito, postoje tri načina na koja društveni znanstvenici i poslovni analitičari percipiraju organizacijsko ponašanje. Oni mogu promatrati načine na koje pojedinci djeluju unutar grupe, načine na koje grupa funkcionira u organizaciji ili kako organizacija funkcionira u većem sustavu, kao što je društvo ili tržište. Jedan od najvažnijih savjeta za analizu organizacijskog ponašanja je naučiti na koje vrste pitanja treba odgovoriti. Da biste to učinili, dobra je ideja razmotriti najbolju perspektivu za korištenje, važna pitanja i razloge zašto se provodi analiza organizacijskog ponašanja.
Ljudi u različitim profesijama i područjima skloni su analizi organizacijskog ponašanja pristupiti iz različitih perspektiva. Poslovni menadžeri i rukovoditelji, na primjer, mogli bi biti najviše zainteresirani za učenje kako svoje tvrtke učiniti uspješnijim. Mogli bi provesti analizu konkurencije i saznati kako njihova poduzeća stoje u usporedbi s konkurencijom. Također je uobičajeno da promatraju pojedinačne odjele unutar svojih organizacija i razmišljaju o načinima na koje njihove organizacije mogu biti produktivnije, isplativije i profitabilnije.
S druge strane, stručnjaci za ljudske resurse mnogo će vjerojatnije koristiti analizu organizacijskog ponašanja kako bi naučili kako pojedinci funkcioniraju unutar svojih grupa. Takve vrste stručnjaka često su zabrinute za razinu zadovoljstva i motivacije zaposlenika. Mogli bi analizirati grupnu dinamiku kako bi saznali koji pojedinci utječu na grupne odluke, a koji se čini da su marginalizirani.
U znanstvenim krugovima, kao što su područja društvenih znanosti, uobičajeno je da mnoga istraživanja uključuju analizu organizacijskog ponašanja. Ako sociolog ili antropolog, na primjer, želi naučiti o ponašanju određene demografije, mogao bi proučiti vrste grupa koje formiraju i zašto formiraju te grupe. Mogli bi proučavati kako različite skupine unutar regije, na primjer, komuniciraju jedna s drugom.
Znanstvenici koji provode konceptualnu analizu organizacijskog ponašanja mogli bi proučavati povijest nastanka određenih skupina i vrste aktivnosti u kojima članovi pojedinih sudjeluju. Također je uobičajeno da znanstvenici koji provode konceptualnu analizu proučavaju i stvaraju teorije o motivima koji stoje iza grupnog ponašanja i predviđaju kako bi određene grupe mogle djelovati u budućnosti. U nekim slučajevima, znanstvenici bi čak mogli razmotriti filozofska pitanja kada proučavaju organizacijsko ponašanje. Ljudi koji provode ovakve analize organizacijskog ponašanja obično žele dokazati određene točke o načinu na koji ljudi djeluju i što te akcije govore o većim sustavima, kao što su društva i kulture.