Populistički pokret je izraz koji se koristi za opisivanje raznih reformskih inicijativa povezanih s narodnim osjećajima. U Sjedinjenim Državama, Narodna stranka s kraja 19. stoljeća bila je poznata i kao Populistička stranka. Uspon socijalizma u Latinskoj Americi često se smatra modernom manifestacijom ovog pokreta. Neki su kritizirali nekontrolirani populizam, međutim, jer može rezultirati ugnjetavanjem glasa manjine.
U SAD-u je recesija 1890-ih utjecala na agrarni sektor gospodarstva prije nego na druge sektore. Cijene usjeva u južnim i srednjezapadnim državama su padale, a mnogi farmeri su vjerovali da vlada ne poduzima dovoljno mjera protiv željezničkih tvrtki i drugih moćnih industrija. Veliki monopoli u vlasništvu bogatih tajkuna u tom su razdoblju bili u usponu. Protivljenje javnosti tim velikim poslovnim subjektima u SAD-u bilo je jedno od podrijetla populističkog pokreta.
Narodna stranka, osnovana 1887., bila je prva politička stranka u SAD-u koja se također identificirala kao Populistička stranka, i pokrenula je mnoge pozive na reformu koji su kasnije postali zakon. Izravni izbori američkih senatora bili su jedna stranačka platforma, koja je na kraju postala ustavni amandman 1912. Socijalni programi za poljoprivrednike u vrijeme ekonomske depresije postali su stvarnost tijekom 1930-ih. Narodna stranka je djelomično odbila zato što je bila povezana s pokretom za dopuštanje besplatnog kovanog novca srebra, politikom koja bi izazvala inflaciju i koja bi bila malo privlačna građanima gradova.
U Latinskoj Americi je novijeg aktivizma i revolucija povezanih s populizmom. Latinska Amerika je pokazala sporiji rast tijekom posljednjih nekoliko desetljeća nego mnoge zapadne i azijske zemlje, a mnoge za to okrivljuju strano vlasništvo nad glavnim latinoameričkim industrijama. Štoviše, bogatstvo u mnogim zemljama Latinske Amerike koncentriranije je nego u drugim dijelovima svijeta, što je većinu građana učinilo ekonomski siromašnim. Socijalizam i njegov potencijal za preraspodjelu prihoda stekao je popularnost u Latinskoj Americi, a mnogi ga smatraju dijelom populističkog pokreta.
Postoje i negativna značenja pojma populizam. Predlaže se da “vladavina rulje” ili nekontrolirana moć naroda može dovesti do društvene nestabilnosti, kao u slučaju pada Rima. Neki znanstvenici također sugeriraju da takvi pokreti mogu poslužiti kao podrijetlo fašističkih pokreta. Ugnjetavanje manjine od strane većine, na primjer, može rezultirati ako državne snage slijede neobuzdane narodne osjećaje.