Kako outsourcing utječe na američku ekonomiju predmet je velike rasprave. Za one s političke desnice, ova će praksa imati sveukupni pozitivan učinak na američko gospodarstvo, budući da štedi novac tvrtkama, otvara mogućnosti za veće poduzetništvo u SAD-u i dovodi do toga da više Amerikanaca ima poslove više razine. Kritičari sugeriraju da zapošljavanje stranih radnika ima neposredan učinak na američko gospodarstvo oduzimanjem mnogim Amerikancima poslova koje bi obavljali, posebno polukvalificiranih ili kvalificiranih radnika. Način na koji se tvrtke oporezuju na temelju outsourcinga može smanjiti porezni dug korporacije i tako smanjiti federalnu potrošnju.
Obje strane po ovom pitanju i svi oni koji pokušavaju navigirati srednjim putem između dviju strana imaju neke valjane točke. Istina je da je outsourcing dovelo do gubitka posla u SAD-u i imalo štetan učinak na one ljude koji su možda samo minimalno kvalificirani za rad. Također je slučaj da postoji mnogo kvalificiranih poslova koji se prepuštaju u strane zemlje. Gubitak nisu samo ljudi s minimalnim radnim vještinama.
Problem za one Amerikance koji su osiromašeni i koji bi mogli prihvatiti poslove s minimalnim vještinama je to što je sada mnogo teže dobiti posao ove vrste. Kada je predsjednik Clinton 1990-ih donio plan od socijalne skrbi za rad, pokušavao je potaknuti ljude da se vrate na posao kako bi smanjili državnu potrošnju na socijalnu skrb. Nažalost, s manje radnih mjesta za nekvalificirane radnike, ljudi se mogu naći u iznimnom siromaštvu. Siromaštvo ne koristi gospodarstvu SAD-a jer smanjuje potrošačku potrošnju i porezne prihode.
Čak iu srednjim klasama, postoji mnogo poslova koji se sada prepuštaju vanjskim izvršiteljima. To je posebno bio slučaj u industriji računala i tehnologije. Opet, nemogućnost pronalaženja posla znači nemogućnost kupnje domova, trošenja novca i profita tvrtki. Kada ljudi ne kupuju, korporacije koje proizvode stvari ne zarađuju novac, što se stoga može “spustiti” na manje dostupnih radnih mjesta i veću želju za outsourcingom kako bi stvari bile jeftinije kako bi bile privlačnije potrošačima.
Oni koji podržavaju outsourcing kažu da će smanjenje troškova korporacija stvoriti radna mjesta. Mnogo je vladinih agencija koje dio svog posla iznajmljuju, štede im milijune dolara, što ima izravan učinak na američko gospodarstvo i federalnu potrošnju. Uobičajena teorija tvrdi da mogućnost isplate ljudima niže plaće za rad znači da će tvrtke moći proizvoditi stvari s manje troškova i prenijeti tu uštedu na potrošače. Niže cijene mogu značiti veću potrošnju potrošača, a tvrtke će moći zaposliti više radnika u SAD-u jer plaćaju manje za radnike izvan SAD-a.
Nadalje, mnogi tvrde da davanje posla radnicima u manje razvijenim zemljama ekonomski poboljšava te zemlje i povećava trgovinu američkim proizvodima. Također povećava sposobnost zemlje da vrati dugove SAD-u i može promicati bolje političke odnose. Poduzeća imaju ekonomsku korist prodajom svojih proizvoda u drugim zemljama. To znači da mogu zaposliti više ljudi u SAD-u, sniziti cijene proizvoda za američke potrošače.
Postoji još jedna “strana” pitanja outsourcinga koju treba riješiti. Nemaju svi ljudi u drugim zemljama ekonomske koristi od vanjskih poslova, a neke tvrtke nisu posvećene pružanju humanih radnih uvjeta. Poslove izvana mogu obavljati djeca ili u nehumanim radnim uvjetima. Zlostavljanje stranih zaposlenika možda neće koristiti trgovinskim ili političkim odnosima SAD-a.
Outsourcing ostaje teško pitanje, ali ostaje. Gotovo nitko, s bilo koje strane argumenta, ne priznaje da se outsourcing može potpuno eliminirati. Ima onih koji smatraju da korporacije izbjegavaju poreze i uskraćuju vladi potreban novac i predlažu da bi korporacije trebale biti oporezovane za outsourcing i nagrađene za zadržavanje radnih mjesta unutar SAD-a. Drugi smatraju da će privremeni gubitak radnih mjesta biti praćen većim gospodarskim rastom u SAD-u i da će u konačnici biti vrijedan troška.