Dokumentarna naplata je proces kojim uvoznici i izvoznici olakšavaju plaćanja. Kako bi započeli proces, izvoznici odlaze u banku u svojoj zemlji i prezentiraju dokumente o naplati koji predstavljaju troškove otpreme i druge izvozne troškove. Nakon što dokumenti stignu u banku u kojoj žive uvoznici, uvoznici plaćaju svojoj banci i ona vraća novac prvoj banci koja plaća izvoznike. Tijekom tog procesa banke su odgovorne samo za slanje dokumenata i prikupljanje novca. Ako uvoznici ne uspiju ili odbiju platiti dokumentarnu naplatu, tada banke mogu tužiti izvoznika, ako se to zatraži, iako banke također mogu odbiti taj zahtjev.
Novac se obično ne prenosi između uvoznika i izvoznika dok se artikli ne otpreme ili ne stignu. Jedan od načina izvršenja ove isplate kada dođe vrijeme je naplata dokumentacije. Izvoznici posjećuju lokalnu banku i prezentiraju potvrdu o podrijetlu, teretnicu i druge dokumente koji se odnose na troškove otpreme i izvoza. Ova banka zatim prosljeđuje dokumente lokalnoj banci uvoznicima.
Nakon što su dokumenti proslijeđeni, uvoznici posjećuju svoju lokalnu banku i plaćaju banci troškove dostave. Banka često ima i vlasničke dokumente, koje uvoznici trebaju kako bi legalno posjedovali uvezene artikle. Kada uvoznici plate troškove dostave, banka prosljeđuje novac banci izvoznika.
Uz neke kreditne dokumente koji se koriste između uvoznika i izvoznika, uključene banke daju jamstva da će strane platiti. Kada se koristi dokumentarna naplata, banke ne daju takvo jamstvo. Ovaj nedostatak jamstva čini manju vjerojatnost da će izgubiti novac, pa je ovaj dokument obično jeftiniji od ostalih kreditnih dokumenata, što dovodi do njegove uobičajene upotrebe među pouzdanim stranama. Istodobno, korištenje ovog oblika plaćanja između strana koje su nove jedna drugoj može biti loša ideja, jer bi nedostatak jamstva mogao dovesti do gubitka novca izvoznika.
Iako banke ne jamče za primitak uplate, mogu tužiti uvoznike zbog odbijanja plaćanja dokumentarne naplate. Uvoznici mogu odbiti platiti jer ne žele upotrijebiti svoj novac ili zato što ne žele prihvatiti uvezene artikle; bez obzira na uzrok, banke ih mogu tužiti zbog neplaćanja. To se radi samo u ime izvoznika, koji moraju pokrenuti ovaj proces. Banke neće tužiti osim ako ih izvoznici ne zatraže, a čak i tada neke banke mogu odbiti taj zahtjev.