Društveni marketing je korištenje oglašivačkih praksi za postizanje dobrih društvenih promjena. Neki primjeri uključuju reklamne kampanje osmišljene da navedu ljude da prestanu pušiti ili marketinške oglase koji potiču ljude da jedu zdraviju hranu. Ova vrsta marketinga razlikuje se od poslovnog marketinga po tome što cilja na pozitivne društvene promjene dok poslovni marketing cilja na povećanu financijsku korist.
Društveni marketing kombinira socijalnu politiku i marketinške prakse kako bi se postigli postavljeni ciljevi društvenog ponašanja unutar ciljane publike. Ova upotreba marketinga razvijena je 1970. godine kada su dva poslovna oglašivača, Philip Kotler i Gerald Zaltman, počela koristiti tradicionalne marketinške alate za prodaju koncepata i ponašanja umjesto proizvoda. Poslovni marketing pokušava otkriti koje probleme potrošači mogu imati, a zatim nudi te proizvode na način koji zadovoljava njihove percipirane potrebe. Društveni marketing istražuje koje probleme javnost ili zajednica može imati, a zatim nastoji utvrditi koje bi promjene ponašanja bile potrebne da bi se taj problem riješio. Promicanje zdravlja jedan je od najvećih sektora koji koristi ovu vrstu marketinga potičući pozitivne zdravstvene izbore među potrošačima bez ponude određenog proizvoda. Jedan primjer kampanje društvenog marketinga koja promiče zdrav izbor bile bi reklamne kampanje diljem Afrike koje potiču sigurne seksualne prakse kako bi se spriječilo širenje AIDS-a.
Primarni cilj društvenog marketinga obično je stvaranje pozitivnih društvenih promjena; na primjer, ne mora se sav neprofitni marketing smatrati društvenim. Neprofitni marketing može imati alternativne ciljeve izvan “dobrih” društvenih promjena, kao što je izbor političkog kandidata ili prikupljanje novca za određene dobrotvorne organizacije. Ova vrsta marketinga može uključivati neke društvene poruke koje promiču pozitivnu društvenu promjenu, kao što je prilagodba ekološki prihvatljivim izvorima energije ili povećana svijest o uzrocima raka, ali te poruke ne moraju sadržavati primarni fokus marketinške kampanje i stoga se ne bi smatrale društvenim Marketing.
Poslovni marketing koristi marketinški miks za uspostavljanje ciljane publike i razvoj učinkovite kampanje za dosezanje te publike. Ova mješavina se sastoji od identificiranja takozvanih četiri P-a marketinga: proizvod, cijena, mjesto i promocija. Društveni marketing obično djeluje unutar istih parametara, stavljajući promjenu ponašanja umjesto proizvoda. Društveni marketinški stručnjak općenito prvo identificira ponašanje koje treba promijeniti unutar ciljane publike. Zatim se utvrđuje cijena koju pojedinac plaća za promjenu svog ponašanja, kao što je potencijal za društvenu neugodu. Marketinški stručnjak bi tada identificirao koja bi mjesta bila prikladna za oglašavanje potrebe za ovom novom vrstom ponašanja i konačno bi odlučio koje promotivne materijale bi mogao koristiti kako bi uvjerio potrošače na promjenu.
Društveni marketing obično najbolje funkcionira kada je cijena promjena u ponašanju zasjenjena prednostima koje prima ciljana publika. Nove društvene politike i stavovi često se natječu s postojećim društvenim stavovima, stvarajući bihevioralno razmjenu za koju se socijalni marketinški stručnjaci moraju uzeti u obzir kada razvijaju svoje marketinške kampanje. Dugoročna društvena promjena obično se događa kada su postavljene politike koje odgovaraju promjeni ponašanja na koju se utječe ili preporučuje. Jedan od vrlo učinkovitih alata koji se koriste društvenim marketingom kako bi dosegli svoju ciljnu publiku su mediji. Prema teoriji postavljanja dnevnog reda, mediji mogu utjecati i na javnu agendu i na politički dnevni red, uvjeravajući ciljanu publiku da promijeni preporučeno dobro ponašanje i kreatore politike da donesu nove zakone koji jačaju to ponašanje.