Makroekonomija je područje ekonomije koje se bavi širokim komponentama gospodarstva jedne zemlje. Dok se osnove makroekonomije donekle usredotočuju na ponašanje pojedinaca, postoje glavni čimbenici koji se nalaze na nacionalnoj razini. Najvažnije osnove makroekonomije uključuju inflaciju, bruto domaći proizvod i nezaposlenost.
Bruto domaći proizvod (BDP) općenito se definira kao zbroj svih dobara i usluga koje jedna država stvori godišnje. Bruto nacionalni proizvod (BNP) je slično mjerenje, ali ono uzima u obzir nacionalne interese koji nisu nužno proizvedeni unutar fizičkih granica zemlje. Automobili proizvedeni u meksičkoj tvornici, ali u vlasništvu američke korporacije, primjer su vrijednosti BDP-a koja se tehnički ne računa kao BDP. Bilo koje mjerenje može se koristiti za procjenu produktivnosti zemlje na makroekonomskoj razini.
Nezaposlenost je stopa koja pokazuje koliko ljudi u zemlji ne može naći posao. To je ključni pokazatelj u proučavanju osnova makroekonomije. Stopa nezaposlenosti obično se izražava kao postotak radno sposobnih odraslih osoba. Stopa od deset posto, primjerice, znači da svaki deseti radnik nije aktivno zaposlen na poslovima. Ova brojka zanemaruje ljude koji tradicionalno nisu dio radne snage, kao što su djeca i starije osobe.
Inflacija je stopa po kojoj cijene unutar zemlje rastu. Ekonomisti obično određuju inflaciju mjerenjem cijena nekoliko ključnih dobara i usluga. Inflacija ne znači da je neki artikl zapravo postao vrijedniji, već da je novčana cijena porasla. Boca tipičnog bezalkoholnog pića iz 1940-ih, na primjer, koštala je oko pet američkih centi. Ovaj proizvod je uglavnom ostao isti, ali danas zbog inflacije košta mnogo više.
Osnove makroekonomije nisu izolirana načela, već su usko povezana. Promjene u jednom makroekonomskom čimbeniku mogu uzrokovati porast ili pad drugog pokazatelja. Kada BDP neke zemlje raste, nezaposlenost je obično niska. To je zato što su radna mjesta i radna snaga potrebni za izgradnju novih proizvoda i ponude usluga. Slično, razdoblja visoke nezaposlenosti često se javljaju kada se bruto domaći proizvod neke zemlje smanjuje.
Razine inflacije također su povezane s promjenama u BDP-u i nezaposlenošću. Kada BDP počne padati, vlade ponekad odlučuju stimulirati gospodarstvo izdavanjem dodatnog novca. Ova sredstva poticaja mogu se koristiti za kupnju robe i zapošljavanje radnika. Ubrizgavanje dodatne valute, međutim, često znači da svaka papirna novčanica vrijedi manje i dolazi do inflacije.