Paradoks Abilene javlja se kada grupa ljudi donese odluku učiniti nešto što je u suprotnosti s unutarnjim željama svakog člana grupe. To se događa kada komunikacija nesretno zakaže. Svaki član grupe smatra da njegovo ili njezino mišljenje na neki način nije vrijedno ili je u suprotnosti s ostalim članovima grupe. Dakle, osoba ne govori ono što stvarno misli, a kao rezultat toga pati grupa kao cjelina.
Paradoks se definira kao kontradikcija. Paradoks Abilene tako je nazvan zbog primjera koji je za opisivanje fenomena koristio začetnik teorije, Jerry B. Harvey. U svojoj knjizi iz 1988. The Abilene Paradox and Other Meditations on Management, Harvey opisuje grupu ljudi koji se odluče na putovanje u Abilene, svaki od njih ide jer misli da ostali žele ići. Zapravo, nitko od njih ne želi ići.
Teoriju iza Abilene paradoksa psiholozi i društveni znanstvenici najbolje mogu opisati kao oblik grupnog mišljenja. To se događa kada članovi grupe nastoje izbjegavati ljuljanje čamca, da tako kažem, i postignu konsenzus koji može ili ne mora predstavljati ideale ili mišljenja svakog člana. Grupno razmišljanje općenito rezultira lošim ili ishitrenim odlukama, budući da nitko ne želi kritički analizirati tuđe mišljenje ili izjavu.
U aplikacijama za upravljanje, Abilene Paradox se koristi kao nastavni alat. Postoji čak i kratki nastavni video koji opisuje srž Abilene paradoksa i koristi se na nekim seminarima o menadžmentu. U osnovi, to sugerira da članovi grupe trebaju upravljati svojim sporazumima jednako kao i svojim nesuglasicama. Poučava da se u bilo kojoj vrsti odbora, prije nego što se donese bilo kakva odluka, članovi grupe trebaju pitati jedni druge “Idemo li u Abilene?” u pokušaju da se osigura da se odluka temelji na stvarnim mišljenjima, a ne samo na obliku grupnog razmišljanja.
Društveni konformizam igra veliku ulogu u Abilene paradoksu. Među psihološkim stručnjacima je uobičajeno shvaćanje da osoba može donijeti potpuno drugačije odluke kada je u grupi nego kada je ostavljena sama. Razlozi su različiti, ali mogu uključivati želju za izbjegavanjem sukoba ili neugodnosti. Mnoge psihološke studije usmjerene su na utvrđivanje kako i zašto ljudi donose odluke i kako se one razlikuju unutar društvenih okruženja.