Mikroekonomija je ekonomska teorija koja se bavi djelovanjem pojedinaca, poduzeća ili modernih kućanstava pod određenim ekonomskim uvjetima. Primjene mikroekonomije su ogromne, iako možda nisu uvijek točne jer je teško oponašati uvjete stvarnog pojedinca. Na primjer, većina primjena mikroekonomije zahtijeva izmišljenu osobu kao središte različitih studija. Ovaj pojedinac — homo Economicus — je racionalan kada donosi odluke s obzirom na određene podatke. Iako pomalo nerealni u načelu, ekonomisti mogu napraviti pretpostavke na temelju supstitucija, ravnoteže i konkurencije na tržištu.
Supstitucija je širok ekonomski koncept kada se raspravlja u smislu mnogih primjena mikroekonomije. Na primjer, proizvođači mogu napraviti zamjene u smislu strojeva naspram radnika. Ako proizvođač zamijeni stroj za dva radnika kako bi postigao određeni učinak, učinci takve zamjene su od velike važnosti za poduzeće. Osim toga, zamjena u smislu kvalitetnih inputa također je zabrinjavajuća u mikroekonomskoj teoriji. Teorije se obično bave učinkom robe niže kvalitete na proizvodne troškove tvrtke i potencijalni odgovor potrošača.
Ravnoteža je jedan od najčešćih i možda dobro poznatih aspekata ekonomije, kako u mikro tako i u makro primjenama. Primjena mikroekonomije gleda na ravnotežu na razini po proizvodu, a ne na razini cijelog tržišta u većini slučajeva. Cijena je najvažniji čimbenik u ravnoteži ponude i potražnje, tako da svaki unutarnji čimbenik koji utječe na cijenu robe može utjecati na cijenu i ravnotežu na razini proizvoda. Mikroekonomija može izraditi grafikon ponude i potražnje za svako proizvedeno dobro. Zatim se izračunava agregatni grafikon kako bi se odredilo kako sva proizvedena dobra utječu na ukupnu ravnotežu poduzeća.
Konkurencija je još jedan važan čimbenik u primjeni mikroekonomije. Omogućuje potrošačima da pri kupnji proizvoda odaberu različite proizvođače. Ekonomisti koriste mikroekonomiju kako bi odredili koji čimbenici igraju ulogu u izboru potrošača kada odabire jedan proizvod ili tvrtku u odnosu na drugu prilikom kupovine. Savršena konkurencija pokazuje da niti jedna tvrtka ne dominira tržištem, dajući potrošačima nekoliko izbora. Nesavršena konkurencija predstavlja još jedan tip tržišta, gdje veliki proizvođač dominira tržištem u cijeni ili proizvodnji.
Način na koji potrošači reagiraju na ove i druge dane uvjete je srž mikroekonomskih primjena. Ekonomisti koriste ove informacije kako bi razumjeli kako najbolje pristupiti potrebama potrošača. Naoružani ovim podacima, proizvođači mogu pokušati prekriti tržište robom kako bi dosegli točku unutarnje ravnoteže.