Kondratijevski val je ekonomski ciklus u društvima slobodnog tržišta koji je predvidio i dobio ime po sovjetskom ekonomistu Nikolaju Kondratjevu početkom 20. stoljeća. Dok Kondratijevski val navodi da gospodarstva prolaze kroz ciklus ponavljanja razdoblja uspona i kraha otprilike svakih 50 godina poznatih kao superciklusi, taj koncept nije široko prihvaćen od strane ekonomista 21. stoljeća. To je unatoč činjenici da je Kondratiev učinkovito predvidio pad burze u SAD-u 1929. poznat kao Crni četvrtak na temelju sličnog kraha 1870. i dokumentirao nekoliko drugih ekonomskih ciklusa koji podupiru njegovu teoriju koji su se kretali od 1789. do 1926. Dok je teorija drži u statističkim zapisima, stekao je širu privrženost marksističkim sustavima vjerovanja nego kapitalističkim.
Ekonomskoj teoriji Kondratijeva pridala je široka pozornost u objavljivanju njegove knjige 1925. godine, Glavni ekonomski ciklusi. Precizujući istraživanja iz ranijih radova nizozemskih ekonomista Jacoba van Gelderena i Samuela de Wolffa 1913., Kondratiev je iznio dokaze o svojim superciklusima dok je bio zaposlen na Poljoprivrednoj akademiji i Institutu za poslovna istraživanja u Rusiji do 1928. Njegove teorije kritizirao je Staljin, međutim, jer su bili u sukobu sa sovjetskom ekonomskom politikom, a on je poslan u sustav logora prisilnog rada gulaga odakle je pogubljen 1938. Zapadni ekonomisti su diskreditirali Kondratijevski val tijekom Hladnog rata nazivajući ga “kremlinomikom”, uvredom prema ideje su socijalistička i ljevičarska propaganda. Predsjednika Baracka Obamu u SAD-u njegovi klevetnici označili da podržava takve socijalističke ideje rano nakon što je izabran za predsjednika 2008.
Kondratijevski ciklus traje od 50 do 60 godina. Dokazi za to postoje i u starija vremena, uključujući dokumentaciju o ekonomskim ciklusima civilizacije Maya, predaka izraelskog naroda te grčkih i rimskih povjesničara. Kaže se da ciklus bujanja i pada kontinuirano prolazi kroz četiri stupnja. Inflacijski rast prati stagflacija, gdje se inflacija nastavlja, ali raste i nezaposlenost, a potrošačka potražnja opada. Treća faza je deflacija, gdje se smanjuju i razine cijena roba i usluga, kao i dostupnost kredita. Četvrta faza je tada depresija, gdje slijedi dugotrajno razdoblje visoke nezaposlenosti i niske razine proizvodnje i ulaganja.
Ova razdoblja Kondratijevskog valnog obrasca uspoređena su s četiri godišnja doba. Inflacija je kategorizirana kao razdoblje proljetnog rasta i mirne ekspanzije trgovine, a ljeto počinje razdoblje stagflacije i pada potrošačke potražnje što često uključuje i izbijanje rata. Jesenski period karakteriziran je kao deflatorno razdoblje oporavka od rata u kojem potrošačke cijene padaju, a četvrto razdoblje zime uključuje ponovni rat i niske razine civilnih ulaganja.
Na američkom sekularnom tržištu, Kondratijevski val dokumentiran je u najmanje četiri povijesna razdoblja u kojima je uslijedila izvanredna sposobnost praćenja ciklusa sezonskog porasta i kraha koje je predvidio. Gospodarstvo je prošlo kroz ciklus od 1784. do 1844., tijekom kojeg su se dogodili i rat 1812. (1800. do 1816.) i meksičko-američki rat (1835. do 1844.). Ponovilo se tijekom razdoblja od 1845. do 1896. kada su Američki građanski rat (1859. do 1864.) i Španjolsko-američki rat (1875. do 1896.) također ispunili ljetna i zimska razdoblja stagflacije i depresije.
To se nastavilo u SAD-u u 20. stoljeću. Razdoblje od 1896. do 1949. uključivalo je ekonomske učinke Prvog svjetskog rata (1907. do 1920.) i ekonomske učinke Drugoga svjetskog rata (1929. do 1940.). Između svakog ljetnog i zimskog ciklusa odvijalo se prethodno razdoblje procvata i razdoblje obnove. Najnovija dokumentacija ciklusa iz 2011. je razdoblje od 1949. do 2011., s gospodarskim učincima Vijetnamskog rata između 1966. i 1982., te Rata protiv terorizma od 2000. do 2011. i nadalje.
Dok je vremenska ljestvica svakog razdoblja ekonomske promjene donekle fleksibilna, kao i ekonomska priroda svakog samog razdoblja, čini se da ciklus postoji u povijesnim zapisima. Glavni argument ekonomista protiv Kondratijevskog vala nije u tome postoji li ili ne postoji, već koji su njegovi glavni uzroci. Različiti su pogledi na uzroke ekonomskih fluktuacija, od posljedica rata do razornih učinaka inovacija ili učinaka špekulacija sa zemljištem. Takvi različiti razlozi za Kondratjevljev val razlog su zašto se ekonomiji često daju etikete sumorne znanosti.