Uredski nasilnici su pojedinci koji koriste izravne i neizravne metode prisile kako bi zastrašili druge i uspjeli se snaći na radnom mjestu. Uredski nasilnik može biti nadzornik ili menadžer, ali češće zlostavljanje provodi kolega koji ili pokušava napredovati u činovima na bilo koji mogući način ili netko tko pokušava natjerati druge da rade njegov ili njezin posao. Kako je uznemiravanje na radnom mjestu postalo sve češće prepoznato kao neprihvatljivo, mnoge su tvrtke uvele stroge politike protiv ovakvog ponašanja.
Kao i kod svih oblika zlostavljanja, zastrašivanje na radnom mjestu može biti vrlo suptilno ili izrazito otvoreno. Uredski nasilnik može se ponašati naizgled prijateljski, a istodobno nagovještavati strašne posljedice ako se njegove ili njezine želje ne poštuju. U drugim slučajevima, pristup može biti vrlo izravan, pri čemu nasilnik na radnom mjestu koristi alate poput povišenog glasa, preblizu stoji i bira riječi koje su namjerno namijenjene izazivanju straha i tjeskobe.
Postoje situacije u kojima zlostavljanje u uredu dovodi do erupcije nasilja na radnom mjestu. U nekim slučajevima, uredski nasilnik postaje toliko siguran u svoju sposobnost da zastraši druge da strategije zlostavljanja nadilaze verbalne prijetnje. U ovom trenutku, maltretiranje može početi uključivati pravovremene guranja ili čak guranja. Ljudi koji su maltretiranjem dosegnuli svoju granicu mogu početi odgovarati istom mjerom, što bi zapravo moglo ići na ruku nasilniku.
Često je uredski nasilnik netko tko je nesiguran u svoju sposobnost da učinkovito radi na radnom mjestu. Zastrašivanjem drugih, nasilnik misli da je moguće skrenuti pozornost s njegovog ili njezinog nedostatka učinka tako što će drugi izgledati još nesposobnije. Često će nasilnik zastrašiti druge da rade njegov ili njezin posao, stvarajući iluziju kompetentnosti.
Budući da zlostavljanje na radnom mjestu uništava moral i može navesti visoko kompetentne zaposlenike da potraže prilike za posao negdje drugdje, poslodavac može mnogo izgubiti ne prepoznajući da je uredski nasilnik među članovima osoblja. Produktivnost će patiti i fluktuacija zaposlenih će rasti sve dok nasilnik nastavi zastrašivati druge. Nažalost, uredski nasilnik obično ponavlja svoje napade tako da poslodavci ne vide zlostavljanje, već samo posljedice.
Iako postoje slučajevi u kojima će se nekoliko zaposlenika udružiti kako bi se suprotstavili nasilniku, dovesti do kraja zastrašivanja, radnja također može uzrokovati da nasilnik udvostruči napore u pokušaju da sve vrati u red. Umjesto da se upustite u stalnu borbu s uredskim nasilnikom, najučinkovitije rješenje je početi dokumentirati svaki susret koji se može klasificirati kao zastrašujući i rezultate masovno prezentirati poslodavcu. Kada nekoliko zaposlenika daje svjedočanstvo i konkretne slučajeve zlostavljanja, poslodavcima je vrlo teško ne poduzeti neke mjere.
Ako se poslodavcu predoči dokaz o aktivnostima uredskog nasilnika, a i dalje ništa ne poduzima, zaposlenici bi trebali potražiti usluge odvjetnika. Pravni postupak protiv poslodavca i nasilnika može dovesti do ozbiljnih financijskih posljedica za obje strane. Nakon što se stvarnost situacije smiri, poslodavac će često postati kooperativan i poduzeti korake kako bi izbjegao pravni postupak, uključujući prestanak radnog odnosa nasilnika.