Teorija pariteta kupovne moći je ideja da će se tečajevi između različitih valuta prirodno smjestiti na poziciju koja znači da ista roba košta istu cijenu u svakoj zemlji. Teorija tvrdi da tamo gdje to nije slučaj, uzrok su transakcijski troškovi i prepreke u trgovini. Teorija pariteta kupovne moći zasigurno nije potvrđena u stvarnosti, iako bi njezini pristaše tvrdili da to jednostavno pokazuje opseg prepreka slobodnom tržištu.
Da biste razumjeli kako bi teorija pariteta kupovne moći funkcionirala u praksi, zamislite da DVD film košta 20 američkih dolara (USD) u Sjedinjenim Državama. Ako je tečaj između američkog dolara i meksičkog pezoa bio 1:10, onda bi teorija sugerirala da bi isti DVD film mogao koštati 200 pezosa u Meksiku. Drugim riječima, teorija sugerira da film zapravo košta 160 pesosa u Meksiku, a onda će se tečaj pomaknuti na 1:8.
Logika teorije pariteta kupovne moći temelji se na konceptu zakona jedne cijene. U nedostatku lokalnih poreznih varijacija ili troškova prijevoza, ista roba trebala bi koštati isti iznos u različitim zemljama. To je zato što će, u teoriji slobodnog tržišta, ljudi iskorištavati razlike u cijenama. Na primjer, ako bi, nakon što se uzme u obzir tečaj, DVD-ovi bili jeftiniji u Meksiku, američki trgovci bi ih kupovali u Meksiku i prodavali s profitom u SAD-u. To bi zauzvrat povećalo potražnju u Meksiku sve dok cijena ne poraste kako bi zadovoljila onu koja se naplaćuje u SAD-u.
Teorija pariteta kupovne moći jednostavno dovodi zakon jedne cijene na agregatnu razinu. Drugim riječima, gleda na kombinirane učinke načina na koji zakon utječe na svaku pojedinačnu stavku. Na primjer, američki trgovci će morati zamijeniti američke dolare za pesos kako bi kupili DVD-ove. Za svu robu i usluge, teorija je da će to utjecati na tečaj. Kombinacija potražnje i ponude za robom u različitim zemljama, te potražnje i ponude za valutom, na kraju bi trebala dovesti do pariteta kupovne moći.
U praksi je paritet kupovne moći iznimno rijedak. Doista, često postoje velike razlike u cijenama između različitih područja iste zemlje, a kamoli između zemalja s dva različita tečaja. Teorija kaže da je to uzrokovano razlikama u oporezivanju prometa između različitih zemalja, troškovima prijevoza robe između zemalja i trgovinskim preprekama kao što su ograničenja uvoza ili carine. Neki ekonomisti tvrde da su razlike također uzrokovane različitim obrascima potražnje, kao što su Amerikanci u cjelini manje zainteresirani za kupnju DVD filmova na španjolskom jeziku nego Meksikanci.