Financijsku krizu iz 2007. mnogi smatraju najznačajnijom financijskom katastrofom od Velike depresije. Prema nekim procjenama, šteta od financijske krize 2007. daleko premašuje onu od traume iz 1930-ih, budući da suvremena kriza ima daleko veći učinak na globalnu ekonomiju. Iako je započela u Sjedinjenim Državama, financijska kriza iz 2007. brzo je prešla granice poput tsunamija, uzrokujući široku financijsku devastaciju i štetu za koju će možda trebati desetljeća da se u potpunosti popravi.
Ekonomisti se razlikuju oko tumačenja financijske krize iz 2007. i njezinih uzroka, ali mnogi se slažu da je najvažniji čimbenik u početnoj krizi bio krah stambenog tržišta Sjedinjenih Država. To se dogodilo iz nekoliko međusobno povezanih razloga, uključujući veliko povećanje hipotekarnih hipoteka i ozbiljno prekomjerno proširenje vrijednosnih papira temeljenih na hipotekama od strane financijskih institucija.
Otprilike na prijelazu u 21. stoljeće, trend pada federalnih kamatnih stopa otvorio je tržište nekretnina za više kupaca kuća nego ikada prije. Iako je to bio dobar način za povećanje razine vlasništva nad kućom, to je također značilo da su mnogi ljudi prihvaćali hipoteke s vrlo varijabilnim kamatnim stopama, pod dojmom da stope neće rasti. Budući da se vlasništvo nad kućama nije moglo zauvijek povećavati, tržište je počelo usporavati oko 2004. godine, što je dovelo do smanjenja građevinarstva i postupnog povećanja kamatnih stopa. Vlasnici kuća su otkrili da im se otplate hipoteke dramatično povećavaju, često daleko iznad njihove sposobnosti plaćanja. To je dovelo do vala foreclosures, jer su ljudi počeli neplaćati svoje domove, što je zauzvrat dovelo do propasti subprime zajmodavaca.
Rušenje drugorazrednih kredita dovelo je do početaka panike koji mnogi smatraju odgovornima za financijsku krizu 2007. godine. Mnoge od najvećih financijskih korporacija na tržištu iskoristile su snižene stope financijske poluge za preuzimanje duga koji je znatno premašio njihova ulaganja. Rastuća svijest o ovom nesigurnom položaju poljuljala je povjerenje tržišta, jer su ulagači, primjećujući pad na stambenom tržištu, počeli bojati se da su njihovi mirovinski fondovi i ulaganja u ozbiljnoj opasnosti od neplaćanja. Kako je postalo očito da su imena u investicijskom bankarstvu kojima se najviše vjeruje da su na rubu nelikvidnosti, ulagači su počeli povlačiti sredstva, što je potaknulo mnoge financijske institucije da skoče s ruba bankrota i mole za intervenciju vlade do sredine 2007. godine.
Na financijsku krizu iz 2007. godine regulatorne agencije susrele su brze mjere, od kojih su mnoge brzo snizile kamatne stope, pružile podršku središnjoj banci, pa čak i zauzele neke od osnivača institucija pod kontrolom vlade. Ipak, panika je već zahvatila tržište do tog trenutka, a nikakva intervencija nije mogla vratiti povjerenje ulagača. Do 2008. godine mnoge su nacionalne vlade započele kontroverzan proces pružanja “bail-outa” velikim investicijskim tvrtkama kao sredstva za sprečavanje kolapsa nacionalnog i globalnog gospodarstva. Zagovornici spašavanja sugerirali su da bi dopuštanje propasti ovih institucija donijelo financijsku propast cjelokupnom gospodarstvu, budući da je toliko korporativnog i individualnog novca bilo vezano za njihovo postojanje. Protivnici su sugerirali da su spašavanje jednake nagrađivanju financijskih institucija za donošenje užasnih odluka, te da bi novac za spašavanje trebao biti predat poreznim obveznicima umjesto osnivanju tvrtki.
Financijska kriza iz 2007. brzo je iznjedrila goleme razine nezaposlenosti, smanjena gospodarstva i stagnaciju na tržištu ulaganja. Vlade, koje su već bile pod znatnim pritiskom pružanja pomoći, sada su se suočile s naglim potrebama građana za poslovima, zdravstvenom skrbi i financijskom pomoći. Pad američkog gospodarstva izazvao je ozbiljne probleme u cijelom svijetu, jer su mnoge nacionalne ekonomije izgubile poslovanje, usluge, robu i neprofitne programe sa sjedištem u SAD-u. Čak i do 2010., kada su ekonomisti puni nade proglasili da je razdoblje ekonomske recesije završilo, mnoge su nacije nastavile patiti od posljedica smanjenog povjerenja investitora i promijenjenog američkog gospodarstva.