Formiranje ljudskog kapitala je proces transformacije ljudi u zemlji u radnike koji su sposobni proizvoditi dobra i usluge. Tijekom tog procesa, relativno nekvalificirani pojedinci dobivaju alate koji su im potrebni za doprinos gospodarstvu. To je ključno za dugoročni gospodarski rast zemlje i pruža iste prednosti kao nove tehnologije ili učinkovitija industrijska oprema. Iako ovaj proces zahtijeva vrijeme, često rezultira većim životnim standardom ljudi unutar neke zemlje za samo nekoliko generacija, ili čak i prije. Taj se proces može postići korištenjem javnih zdravstvenih politika, mogućnostima obrazovanja ili osposobljavanja.
Politika javnog zdravlja ključna je za učinkovito stvaranje ljudskog kapitala. Pristup zdravstvenoj skrbi i pravilnoj prehrani produžava očekivani životni vijek i pomaže ljudima da postanu učinkovitiji na radnom mjestu. Kako ljudi žive dulje, društvo ima koristi od njihovog iskustva i vještina, što im omogućuje da obavljaju svoje poslove učinkovitije od onih koji su novi na radnom mjestu.
Obrazovanje je također ključno za stvaranje ljudskog kapitala. Obrazovani ljudi posjeduju više vještina i sposobni su učinkovitije obavljati svoj posao. Također su prikladniji za složenije poslove, koji su često povezani s višim plaćama i većim ekonomskim koristima. Zemlje mogu ulagati u javne škole, kao i obrazovanje odraslih kako bi uživale u tim pogodnostima. Trgovačke škole također pomažu u formiranju ljudskog kapitala, kao i ugledni fakulteti i sveučilišta.
Osim što će obrazovanje učiniti dostupnijim, zemlje također mogu potaknuti gospodarski rast donošenjem zakona o obveznom pohađanju nastave. Na primjer, djeca u Sjedinjenim Državama općenito su po zakonu dužna pohađati školu do određene dobi. Ulaganje u učitelje također može pomoći u jačanju obrazovanja unutar jedne nacije.
Etička i moralna pitanja također mogu utjecati na formiranje ljudskog kapitala. Mnoge nerazvijene zemlje doživljavaju fenomen poznat kao odljev mozgova, tijekom kojeg obrazovani ili kvalificirani radnici emigriraju radi boljih mogućnosti. Dok neki odlaze iz financijskih razloga, drugi emigriraju iz kulturnih ili političkih razloga. Odljev mozgova osobito je čest u zemljama koje ograničavaju osobnu slobodu ili u zemljama s kulturom diskriminacije određenih skupina.
Zemlje koje donose politike usmjerene na učinkovit razvoj ljudskog kapitala često smatraju da je potrebno vrijeme za ostvarenje rezultata. Međutim, nakon što se rezultati počnu pokazivati, oni imaju tendenciju da budu kumulativni. Odnosno, svaka generacija uživa veće rezultate od prethodne, budući da složeni učinci ovih politika stupaju na snagu.