Šok potražnje je ekonomski pojam koji se odnosi na nagle promjene u razini potražnje za određenim proizvodom ili kupnjom nekretnine. Ovi događaji mogu proizaći iz brojnih čimbenika. Oni mogu uključivati neusklađenost između razine javne želje za artiklom u odnosu na raspoloživu ponudu, promjene poreznih zakona i dostupnog financiranja ako troškovi robe premašuju kapacitet većine ljudi da kupe predmet gotovinom. Drugi potencijalni okidač šoka potražnje može biti medijska pokrivenost koja u javnosti potiče želju za nekim predmetom.
Pojam “razina potražnje” opisuje korelaciju između dostupnog proizvoda i broja potrošača koji proizvod žele, imaju sposobnost kupiti ga i namjeravaju ga uskoro kupiti. Sva tri čimbenika obično su uključena u izazivanje šoka potražnje. Na primjer, milijuni ljudi mogu htjeti kupiti novi tehnološki gadget, a mogu također posjedovati sposobnost kupnje artikla. Ako većina čeka da ga kupi u određenom godišnjem dobu, kao što je veliki praznik, vjerojatno će doći do šoka potražnje. Bez dodanog čimbenika sezone darivanja, potražnja bi se vjerojatno ravnomjernije rasporedila tijekom određenog vremenskog razdoblja.
Čimbenici koji izazivaju šok potražnje uvelike variraju i nisu uvijek predvidljivi, kao u slučaju hira. Na primjer, ako popularna nova igračka zaokupi pozornost potrošača i želja za posjedovanjem proizvoda postane intenzivna, potražnja za proizvodom će naglo porasti, što će izazvati nagli uzlazni zamah krivulje potražnje. Kada se na dvodimenzionalnom grafu prikazuje potražnja u odnosu na ponudu, ona proizvodi liniju koja može biti ravna ili zakrivljena, što je podrijetlo pojma “krivulja potražnje”.
Glavni uzrok krivulje potražnje je kada planirana proizvodnja nekog artikla ne odgovara javnoj potražnji u određenom vremenskom razdoblju. Premala proizvodnja artikla može rezultirati pozitivnim šokom potražnje, dok prekomjerna proizvodnja može rezultirati negativnim šokom potražnje. I jedno i drugo predstavlja poteškoće za proizvođače. Prvi slučaj obično rezultira propuštenim prilikama za prodaju proizvoda kada su želje potrošača jake. U drugoj okolnosti, proizvođači moraju platiti više od predviđenog za skladištenje ili likvidaciju neprodanog zaliha.
Promjene poreznih zakona mogu se koristiti za manipuliranje razinama proizvodnje, osobito ako dođe do negativnog šoka potražnje. Na primjer, ako je previše kuća podignuto u špekulativnom ludilu nekretninama, kao što se dogodilo tijekom krize hipotekarnih kredita u SAD-u sredinom do kraja 2000-ih, zakonodavci bi mogli donijeti zakone koji odobravaju porezne poticaje kako bi ispravili neravnotežu. Luksuzni predmeti mogu se oporezivati višim stopama tijekom prosperitetnih vremena, budući da povećanje poreza u tim vremenima obično neće negativno utjecati na prodaju. Medijska pokrivenost također može imati snažan utjecaj na šokove potražnje, budući da potrošači dobivaju povratne informacije iz medijskih priča i često uključuju te informacije u odluke o kupnji.