Kakav je odnos između međunarodne trgovine i marketinga?

Međunarodna trgovina i marketing povezani su jer je marketing bitna komponenta trgovanja. Poduzeće mora plasirati svoje proizvode na tržište kako bi stvorilo svijest i promoviralo. To se može postići uključivanjem lokalne kulture u proizvode, prevođenjem reklama i provođenjem istraživanja tržišta. Organizacija tada može htjeti poslovati na međunarodnom nivou, trgujući robom i uslugama izvan teritorijalnih granica svoje zemlje podrijetla. Međunarodna trgovina posljedica je globalizacije koja je stvorila dostupno tržište izvan geografskih granica.

Ova dostupnost stranim tržištima znači da se organizacija mora pridržavati lokalnih običaja i drugih normi kako bi se pravilno pozicionirala i učinkovito plasirala na tržište svojih proizvoda. Ova veza između međunarodne trgovine i marketinga je delikatna s kojom se mora pažljivo postupati ako tvrtka želi uspjeti. Na primjer, lanac brze hrane koji pokušava prodrijeti na međunarodno tržište mogao bi učiniti ustupke uključivanjem vlastite verzije nekih popularnih lokalnih zalogaja na jelovnik. Tvrtka bi mogla iskoristiti uključivanje ovog lokalnog zalogaja kao kut za plasiranje na lokalno tržište. Takva marketinška taktika mogla bi mu omogućiti da se istakne među sličnim konkurentima koji nude istu vrstu inozemne karte.

Dinamika između međunarodne trgovine i marketinga može se vidjeti u korištenju lokalnog jezika za plasiranje proizvoda na međunarodnom tržištu. Na primjer, ako tvrtka ima englesko podrijetlo, neće koristiti svoje engleske džinglove i TV reklame za plasiranje istog proizvoda na azijsko tržište. Takav proizvod mora se promovirati na lokalnom jeziku zbog zakona međunarodne trgovine i marketinga. Tvrtka bi čak mogla napraviti nekoliko verzija istih TV i radijskih reklama ako zemlja ima nekoliko glavnih jezika.

Tvrtka koja se pokušava prodati na novom tržištu također će provesti istraživanje tržišta o povezanosti običaja lokalnog stanovništva u odnosu na njihov odnos prema proizvodima koje tvrtka nudi. Na primjer, tvornica usitnjene govedine ili kobasica mogla bi modificirati sadržaj svoje kobasice kako bi odražavala uvjerenja i kulturu lokalnog stanovništva. Ako je protiv uvjerenja stanovništva jesti svinjetinu, tvrtka će je morati isključiti kao sastojak u proizvodnji proizvoda. Tvrtka će također proučiti medijan prihoda po glavi stanovnika na svom novom tržištu kako bi shvatila kako će to utjecati na navike potrošnje potencijalnih potrošača. Sve su to marketinška pitanja vezana uz međunarodnu trgovinu.