Urugvajska runda je naziv za osmi krug međunarodnih pregovora i sporazuma o gospodarskim pitanjima poduzetih Općim sporazumom o carinama i trgovini (GATT). Urugvajska runda bila je zamjena za prethodni sastanak GATT-a koji se održao u Ženevi 1982. Prvobitni sastanak održan je u Punta del Este u Urugvaju u rujnu 1986. i nastavio se do travnja 1994. godine.
GATT je nastao 1947. godine zbog neuspjeha niza vlada sudionica da se dogovore oko kohezivnije međunarodne trgovinske organizacije (ITO). Nakon Drugog svjetskog rata, najbogatije nacije svijeta sastale su se na konferenciji u Bretton Woodsu kako bi uspostavile nove organizacije koje će pomoći regulirati globalne financije. Dok su dvije velike organizacije, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, stvorene bez puno rasprave, regulatorno tijelo, prvobitno zamišljeno kao ITO, a kasnije potpunije ostvareno kao Svjetska trgovinska organizacija (WTO), nije bilo u stanju dobiti punu podršku sve strane. Tako je sljedećih 48 godina GATT služio kao svojevrsna mjera zaustavljanja, s periodičnim krugovima sporazuma kako bi se ažurirala njegova uloga u globalnoj ekonomiji.
Godine 1982. stranke GATT-a izdale su Ministarsku deklaraciju koja je iznijela niz problema koje GATT nije mogao regulirati u svjetskoj ekonomskoj strukturi. Glavni među njima bili su utjecaji politika nekih zemalja članica na svjetsku trgovinu i određeni strukturni nedostaci u samom GATT-u. Kao rezultat toga, smatralo se da je potreban novi, puno opsežniji skup sporazuma. Zemlje članice okupile su se u Urugvaju kako bi počele postavljati potpuno nove strukture, revidirati sve postojeće oblike GATT-a i gledati prema puno kohezivnijem budućem sporazumu.
Prvobitno su bile planirane četiri godine za završetak Urugvajske runde, s članovima koji su raspravljali i prepirali se oko provedbe tijekom tog vremena, te konačno potpisali sporazum 1990. godine. Pregovori su održani u Ženevi, Montrealu, Washingtonu, DC, Bruxellesu i Tokiju, s zemlje koje pokušavaju doći do kompromisa u svojim različitim pozicijama. Do 1990. godine bilo je očito da barem jedna velika prepreka, između Europske unije i Sjedinjenih Država oko reformi trgovine poljoprivrednim proizvodima, neće biti riješena na vrijeme.
Tako je Urugvajska runda produžena za još četiri godine. Krajem 1992. dvije su strane postigle sporazum, u okviru onoga što će se nazvati Blair House Accord, a u travnju 1994. novi sporazum potpisali su predstavnici iz gotovo svih 123 zemlje sudionice, u Marakešu, Maroko. Jedna od glavnih kreacija Urugvajske runde bila je Svjetska trgovinska organizacija, koja je zamijenila GATT, a stupila je na snagu 1. siječnja 1995. godine.
Urugvajska runda bila je, bez sumnje, najveći trgovinski pregovori ikada, a možda je i najveći pregovor ikada. Postavlja pravila i principe koji pokrivaju svu globalnu trgovinu, od bankarstva do potrošačkih proizvoda. Mnogi su ljudi iznijeli kritike na Urugvajsku rundu, a najoštrija je bila to što je sporazum posvećivao malo pažnje zemljama u razvoju koje su imale malo glasa na sastanku i dao povlašteni tretman industrijaliziranim zemljama koje su tamošnji ministri najviše predstavljali. Unatoč tome, Urugvajska runda je ostala dominantna sila koja je diktirala globalnu trgovinu sve do runde pregovora o razvoju u Dohi 2001.