Vanjsko okruženje se obično odnosi na vanjske sile koje mogu utjecati na organizaciju. Dva čimbenika čine vanjsko okruženje: zadatak i opći. Okruženje zadatka obično se sastoji od vanjskih grupa koje mogu utjecati na svakodnevno poslovanje organizacije. U općem okruženju, vanjske sile mogu utjecati na sposobnost organizacije da posluje.
Općenito, okruženje zadataka ima dimenzije koje su izravno interaktivne s načinom na koji organizacija djeluje. Okruženje zadatka može uključivati konkurente, kupce i dobavljače. Budući da ove dimenzije mogu utjecati na svakodnevne operacije, obično se više pažnje posvećuje svakoj tijekom strateškog planiranja.
Natjecatelji mogu pokretati tržišni plan organizacije za reklame i pozicioniranje proizvoda. Natjecatelji mogu postojati u nekoliko različitih kategorija osim organizacija koje nude slične proizvode ili usluge. Konkurent u vanjskom okruženju mogao bi biti onaj koji kupcima nudi zamjenski proizvod, kao što je kupnja motocikla, a ne automobila. Drugi bi mogao biti nepovezani posao koji se natječe za istu imovinu u uspješnoj zajednici.
Kupci su pojedinci ili subjekti spremni platiti za proizvode ili usluge organizacije. Za neke organizacije, kupci se mogu sastojati od pojedinačnih potrošača. Osim toga, kupci mogu biti druge tvrtke ili institucije. Promjene kupovnih navika kupaca mogu utjecati na vanjsko okruženje organizacije.
Dobavljači su od vitalnog značaja za osiguravanje resursa potrebnih za razvoj proizvoda ili usluga. Neke organizacije mogu odlučiti raditi isključivo s jednim ili više dobavljača, dok druge mogu koristiti nekoliko različitih tvrtki. Rad s različitim dobavljačima može izolirati organizaciju od potencijalnih zastoja ako isključivi dobavljač prestane s radom.
Utjecaji općih čimbenika unutar vanjskog okruženja obično su nejasni i mogu imati dugoročne posljedice. Svaka je dimenzija neizravno interaktivna s radom organizacije, ali još uvijek može utjecati na poslovne odluke. Te dimenzije uključuju ekonomske, tehnološke i sociokulturne utjecaje. Politička klima i globalni utjecaji također utječu na to.
Ekonomska dimenzija obično se odnosi na fiskalno zdravlje područja u kojem organizacija djeluje. Obično čimbenici mogu uključivati visoku nezaposlenost i inflaciju, što može odrediti gospodarski rast. Na primjer, uz visoku nezaposlenost, potražnja za proizvodima ili uslugama organizacije može se smanjiti.
Tehnološka dimenzija općenito pokriva metode koje se koriste za razvoj proizvoda ili usluga. Tehnologija koja se koristi unutar organizacije – alati i aplikacije – obično dolazi iz vanjskog okruženja. Napredak u tehnologiji može poboljšati konkurentnost organizacije.
Kada organizacija razmatra sociokulturne utjecaje, može se osvrnuti na kulturne norme i ponašanja ljudi. Ostale karakteristike također mogu uključivati demografiju i običaje. Sociokulturni utjecaji mogu pomoći da se odredi koje vrste proizvoda ili usluga mogu biti privlačne društvu.
Promjene političke klime mogu se odnositi na poslovne propise koji bi mogli ugušiti ili olakšati rast. Odnos organizacije s vladom mogao bi utjecati na poslovanje. Pro-poslovno okruženje i politička stabilnost mogli bi odrediti održivost poslovnih tržišta.
Lakši svijet od transporta i tehnološkog napretka također utječe na vanjsko poslovno okruženje. Globalni utjecaji mogu povećati pritisak na organizaciju, čak i na mjestima gdje poslovne operacije ne postoje. Inozemna konkurencija za slične proizvode ili usluge može ugroziti profit.