Organizacijsko ponašanje odnosi se na ciljano proučavanje različitih interakcija koje se javljaju unutar određenog organizacijskog okruženja, u odnosu na njegovu primjenjivost na širi skup standarda koji se mogu primijeniti na takve strukture. Uloga moći u organizacijskom ponašanju samo je jedan od mnogih čimbenika koji utječu na strukturu organizacijskog ponašanja. U primjeni moći u organizacijskom ponašanju ona može biti osobna, legitimna ili stručna.
Kada se proučava uloga moći u organizacijskom ponašanju, osobna moć je jasno razgraničena od ostalih vrsta moći jer ima svoje karakteristike. Ova vrsta moći pripada pojedincu i ne potječe iz bilo kojeg drugog izvora. To može biti rezultat karizme ili osobnosti pojedinca, a njegova uloga u organizacijskom ponašanju je mjera u kojoj drugi pojedinci unutar establišmenta odgovaraju na tu moć. Takav vođa može imati osobniji i lojalniji odnos s podređenima zbog činjenice da podređeni odgovaraju prirodi vođe kao osobe, a ne zbog bilo kojeg drugog razloga. Opasnost ove vrste moći je činjenica da svaka promjena koja se dogodi unutar organizacije u kojoj je zamijenjen dinamični vođa može naići na protivljenje i ogorčenost od strane podređenih koji možda nemaju istu razinu afiniteta i lojalnosti prema zamjenskom vođi.
Drugi aspekt proučavanja uloge moći u organizacijskom ponašanju je proučavanje legitimne moći unutar organizacije. Legitimna moć odnosi se na vrstu moći koja je dodijeljena položaju koji vođa zauzima, a putem prijenosa i vođi. Ova vrsta moći nema nikakve veze s osobnošću vođe kojoj možda nedostaju bilo kakve iznimne liderske kvalitete. Na primjer, kada se netko postavi za glavnog direktora tvrtke, zaposlenici se možda neće složiti s izborom, ali će i dalje poštivati odluke menadžera temeljene na utvrđenom uvjerenju o moći koja je inherentna poziciji direktora.
Moć u organizacijskom ponašanju može se odnositi i na moć stručnjaka, koja se temelji samo na superiornom znanju ili vještinama osobe koja zauzima poziciju. Na primjer, ako je menadžer računalne tvrtke imenovan na tu poziciju zbog svog opsežnog znanja o računalima, moć koju menadžer ima nad ostalim radnicima proizlazit će iz percepcije superiornosti menadžerskih vještina. Kada postane očito da drugi pojedinac u organizaciji ima superioran skup vještina, menadžer možda neće moći upotrijebiti takvo znanje kao polugu za zapovijedanje poštovanja podređenih.