Masne stanice su glavne strukture u tijelu koje pohranjuju masnoće. Također se nazivaju adipocitima, sastoje se prvenstveno od masnih kapljica i čine većinu stanica u masnom tkivu. Ovo vezivno tkivo nalazi se u naslagama zvanim depoi po cijelom tijelu; nalazi se ispod kože, oko organa i u koštanoj srži. Postoje dvije vrste masnih stanica, bijele i smeđe, nazvane prema svom fizičkom izgledu.
Bijele masne stanice čine najčešće masne naslage kod odraslih ljudi. Ove vrste stanica sadrže jednu veliku kapljicu masti. Njihova glavna svrha je pohranjivanje masti koju tijelo kasnije može razgraditi i otpustiti kao masne kiseline za korištenje kao energiju. Oni također pomažu u izolaciji tijela i reguliranju njegove temperature, kao i pružanju jastuka između organa i između kože i mišića.
Druga vrsta masnih stanica, koje tvore smeđe masno tkivo, najčešća je u novorođenčadi. Za razliku od bijelih masnih stanica, smeđa sorta se sastoji od niza malih masnih kapljica. Ova vrsta masti posebno je osmišljena kako bi dojenčadima pomogla da ostanu topla, jer su mnogo osjetljivija na hladnoću od odraslih. Nešto smeđe masnoće ostaje u odraslih, no to je mnogo manje važno, budući da je potpuno odraslo ljudsko biće daleko sposobnije regulirati svoju tjelesnu temperaturu bez nje.
Višak masti koji se unese hranom pohranjuje se u bijelim masnim stanicama. Osim količine masti u nečijoj prehrani, drugi čimbenici također mogu igrati ulogu u količini masti u stanicama, uključujući genetiku, hormone i razinu tjelesne aktivnosti. Svrha ovog skladištenja masti je zadržati rezervu viška goriva za vrijeme kada je hrana oskudna ili je potrebna dodatna energija. U mnogim slučajevima kada je unos masti daleko iznad onoga što je tijelu potrebno, ljudi mogu pohraniti previše i postati pretili ili pretili.
Kod ljudi koji su pretili, masne stanice su drugačije nego kod onih koji nisu. Količina masnog tkiva u tijelu raste iznad normale, obično u većini ili u svim depoima masnog tkiva. Metabolizam unutar stanica također se mijenja, zbog čega pohranjuju više masti nego inače. Masno tkivo pokazuje opću, stalnu upalu, što može doprinijeti inzulinskoj rezistenciji u tijelu.