Mikroekonomska teorija je podpodručje ekonomije koje nastoji ispitati interakcije između pojedinačnih kupaca i prodavača kroz procese donošenja odluka potrošača i poduzeća. To je u suprotnosti s makroekonomskom teorijom, koja je umjesto toga usredotočena na široke trendove i ponašanja koja karakteriziraju cijele ekonomske sustave. Jedna od temeljnih ideja mikroekonomske teorije je da i potrošači i poduzeća imaju ograničene resurse koje moraju odlučiti kako alocirati kako bi maksimizirali korisnost, sreću ili profit. Mnogi gospodarstvenici proučavaju mikroekonomsku teoriju jer se brojne ideje mogu primijeniti izravno na poslovanje. Takva teorija može pomoći vlasnicima tvrtki da odluče koliko će određenog proizvoda ili usluge ponuditi i koliko novca za to naplatiti, na primjer.
Proučavanje mikroekonomske teorije obično se provodi pod pretpostavkom tržišnog gospodarstva ili gospodarstva temeljenog na ponudi i potražnji vođenoj konkurencijom. U potpuno pojednostavljenom modelu mikroekonomskog sustava, više prodavača nudi određeni proizvod, više kupaca želi takav proizvod, a ni kupci ni prodavači ne mogu bitno utjecati na cijene relevantnih roba i usluga. Oni koji proučavaju mikroekonomiju skloni su ispitivati zašto, u tako idealiziranom sustavu, potrošači favoriziraju jednog prodavača u odnosu na drugoga i kako različiti čimbenici utječu na ponudu i potražnju danog proizvoda ili usluge.
Oportunitetni trošak se naširoko smatra temeljnim konceptom u ovoj teoriji. Svaka alokacija vremena ili drugih resursa nosi oportunitetni trošak ili nešto čega se odustaje da bi se nešto drugo moglo dobiti. Na primjer, kupnja jednog proizvoda uzrokuje oportunitetni trošak drugog proizvoda koji netko želi, ali si više ne može priuštiti. Isto tako, rad od jednog sata može nekome dati određeni iznos novca koji se može potrošiti na proizvode ili usluge, ali radnika košta druge aktivnosti koje je mogao obaviti u tom vremenu.
Iako je većina modela koji se koriste za poučavanje i proučavanje mikroekonomske teorije vrlo pojednostavljena i u potpunosti vođena tržištem, mnogi ekonomisti koriste teoriju za proučavanje realističnijih sustava. Oni mogu, na primjer, uzeti u obzir poreze i različite sustave socijalne skrbi kada ispituju ponudu i potražnju na određenom tržištu. Oni također mogu ispitati kvalitete osim stvarnih dobara i usluga koje utječu na ekonomske sustave, kao što su tehnološki napredak, drugi oblici inovacija i tržišta rada. Specijalizirana područja mikroekonomske teorije ispituju specifičan mikroekonomski teren gradova, vlada, pravnih sustava i drugih grupa ili lokacija koje imaju jedinstvene mikroekonomske sustave.