Iako je refleks Golgijeve tetive po imenu zastrašujući, njegovo djelovanje može se objasniti na jednostavan način. Stvarni fiziološki mehanizmi kroz koje ovaj refleks djeluje vrlo su složeni; međutim, jednostavno rečeno, ako tijelo nosi veće opterećenje nego što je potrebno, refleks Golgijeve tetive uskače da ga zaštiti. Na primjer, ako dizač utega pokuša savijati biceps tešku težinu koju ne može podići, umjesto da se nastavi boriti protiv fizike i riskirati oštećenje mišića, refleks uzrokuje da ova hipotetska osoba spusti težinu.
Postoje senzori povezani s tetivama tijela koji prihvaćaju sile koje djeluju na te hrskavične strukture. Oni su poznati kao Golgijevi tetivni organi. Golgijev tetivni organ povezan je s aferentnim, ili senzornim, neuronom, koji je povezan u središnji živčani sustav. Ako sila postane preteška za tetivu, središnji živčani sustav prima signal iz Golgijevog tetivnog organa preko aferentnog neurona.
Nakon što središnji živčani sustav primi ovaj signal, vrijeme je za poduzimanje mjera. Refleks Golgi tetive zatim djeluje tako što pokreće eferentne, ili motorne, neurone za dovršavanje raznih zadataka. Ti zadaci uključuju opuštanje mišića, što je isto kao i kod produljenja. Ova radnja sprječava daljnje stezanje, čime se zaustavlja opasno kretanje i eliminira rizik od budućeg oštećenja. Iako se čini da ova analiza korak po korak traje, proces je prilično kratkotrajan, obično se odvija u djeliću sekunde.
Refleks Golgi tetive je nešto suprotan drugom uobičajeno proučavanom djelovanju, poznatom kao refleks istezanja. Refleks rastezanja djeluje na suprotan način, zapravo uzrokuje kontrakciju i sprječava oštećenje mišića s suprotne točke gledišta prekomjernog produljenja. Primjer refleksa istezanja u akciji bio bi gležanj savijen u krivom smjeru aktiviran refleksom rastezanja kako bi se vratio u prvobitni položaj i spriječio daljnje oštećenje.
Postoji niz podsvjesnih mehanizama, kao što je refleks Golgijeve tetive, koji djeluju tako da drže tijelo podalje od ozljeda. Naravno, s tim refleksima postoje ograničenja jer su oni sposobni učiniti samo toliko. Ako će se, na primjer, nečija ruka stegnuti ili ispružiti na izuzetno ozbiljan način, malo je što neki refleks može učiniti da spriječi takvo djelovanje.