Razvoj u djetinjstvu općenito je vođen načinom na koji mozak reagira na podražaje. Razvoj mozga u djetinjstvu uključuje stvaranje složenih veza između živčanih stanica. Normalan razvoj mozga obično ovisi o genetskim čimbenicima, kao i vanjskim utjecajima kao što je način na koji roditelji reagiraju na potrebe djeteta ili čak bebe. Prehrana, tjelesna aktivnost, međuljudski odnosi, kao i mentalna stimulacija također mogu biti važni. Stres može imati dugotrajne, štetne učinke na mozak, osobito tijekom razvoja u ranom djetinjstvu.
Čimbenici koji utječu na razvoj mozga mogu djelovati od rođenja. Odgovarajući na signale koje bebe i mala djeca pokazuju, roditelji ne samo da zadovoljavaju svoje trenutne potrebe, već mogu pomoći svom mozgu da se razvije zdravo. Određivanje vremena pažnje i pokazivanje privrženosti općenito smanjuju nepotreban stres. Visoka razina stresa može stimulirati kemijske tvari koje inhibiraju rast živčanih stanica i njihovih veza u mozgu.
Iskustva koja uključuju sva osjetila također pomažu mozgu da se pravilno razvije. Aktivnosti poput kotrljanja lopte ili slušanja priče često su korisne. Kada djeca čuju iste priče i pjesme, to može pomoći da se mozak poveže tako da bude strukturiraniji za učenje. Pjevanje, čitanje i verbalne vježbe općenito nisu samo zabavne, već mogu imati pozitivan fizički učinak na mozak. Aktivnosti poput slikanja i crtanja često pomažu stimulirati razvoj mozga u djetinjstvu i razvijaju kognitivne sposobnosti.
Do abnormalnog razvoja mozga može doći ako dijete ne dobije odgovarajuću pažnju, ako je zlostavljano ili se ne poduči osnovnim vještinama u pravo vrijeme. Inhibitori razvoja mozga kod djece često uključuju nedostatak prehrane. Djeca bi općenito trebala imati dovoljno proteina, šećera i ugljikohidrata koji pomažu funkcioniranju mozga. Povrće, voće i mliječni proizvodi često su također korisni. Obično je korisno da djeca piju puno vode kako bi im energija bila dovoljna za učenje tijekom dana.
Ako se zdrav razvoj mozga u djetinjstvu ne promiče rano, ponekad može imati negativne učinke na razvoj kasnog djetinjstva. Većina neuronskog rasta u mozgu događa se u prvih nekoliko godina života, ali u nekim slučajevima nedostatak stimulacije u ranoj fazi može se nadoknaditi intenzivnim vježbama. Jezik i motoričke vještine često mogu sustići čak i tijekom takvog treninga nakon 10. godine. Vanjska pažnja i stimulacija od samog početka općenito su najprikladniji načini za poticanje zdravog razvoja mozga u djetinjstvu.