Medijalni prefrontalni korteks veliki je prednji ili frontalni režnjevi ljudskog mozga koji se čini središtem viših kognitivnih funkcija. Funkcionalna magnetska rezonancija (fMRI) ispitivanja aktivnosti u tim dijelovima mozga sugeriraju da su oni središte obrade društvenih informacija i memorijskih funkcija vezanih za prošlost, te donošenja dugoročnih odluka za budućnost. Iako su još uvijek neuvjerljivi od 2011., čini se da aspekti ljudske aktivnosti kao što je društvena kontrola na javnim mjestima, urođeno razumijevanje suvremenog morala ili vrijednosti i planiranje ciljeva stimuliraju ovu regiju mozga više od bilo kojeg drugog.
Prednja hemisfera mozga u svom središtu ima medijalni prefrontalni korteks, a istraživanje neuroimaginga pokazalo je da je ova regija mozga najsnažnije povezana s onim što se naziva samoreferencijalno pamćenje. Autoreferencijalno pamćenje je formiranje sjećanja o tome kakav tip osobe netko vjeruje da je, smatra li se poštenim, pametnim, ima li dobar smisao za humor i druge slične pretpostavke. Čini se da procesnom aktivnošću u ovoj regiji mozga dominiraju društvene funkcije više razine. Čini se da je svaka aktivnost koja uključuje samoreferencijalno ponašanje ili ponašanje vezano uz bliske prijatelje ili obitelj temeljitije i trajnije kodirana u mozgu, točnije u području medijalne prefrontalne kore.
Poznato je da aktivnost ili društvena interakcija s bliskim prijateljima stimulira reakciju u medijalnom prefrontalnom korteksu više nego društvena aktivnost sa strancima. Istraživanja u ovoj areni dovela su do zaključka da se ovaj dio mozga koristi za procjenu drugih ljudi tijekom ovih susreta. Aktivnost mozga je jača tamo gdje postoje emocionalne veze, bez obzira na sličnosti u interesima. Čak i ako stranac ima mnogo sličnih interesa u usporedbi s prijateljem, susreti s prijateljem i dalje će stimulirati ovo područje u većoj mjeri.
Rezultati ovog istraživanja su bili iznenađeni. Prijašnje sociološke pretpostavke bile su da se ljudi više identificiraju s drugima koji imaju slična uvjerenja, stil života i interese. Čini se da je to periferno, međutim, umjesto toga, moždani odgovor korteksa daje prednost emocionalnim vezama bez obzira na razlike u ponašanju među pojedincima.
Dok druge regije mozga prolaze kroz fizičke i funkcionalne promjene kako osoba stari, čini se da korteks ostaje isti. Tamo gdje postoje dokazi da se smanjuje u veličini, čini se da to izravno pridonosi oštećenju pamćenja. Medijalni prefrontalni korteks može se zapravo povećati u volumenu s godinama, jer se donja regija prefrontalnog korteksa ispod njega smanjuje. Studije koje su uspoređivale mlade i stare odgovore koji utječu na medijalni prefrontalni korteks nisu pokazale prirodni pad s godinama, što odražava činjenicu da se ova regija mozga sama po sebi čini otpornijom na opadanje vezano za starenje od ostalih dijelova mozga.