Općenito, mišići se sastoje od dvije osnovne vrste vlakana, a to su brza i spora vlakna. Tipično, vlaknima koja se brzo trzaju pripisuju se sposobnost brzog skupljanja i velike snage. Sprint i dizanje teških utega su među aktivnostima u kojima bi se ta mišićna vlakna mogla angažirati. Trening koji djeluje na mišiće koji se brzo trzaju potencijalno bi mogao pomoći u poboljšanju mišićne snage i kapaciteta, čime se poboljšavaju atletske performanse.
Mišići se obično sastoje od mješavine sporih i brzih vlakana. Neki dijelovi tijela mogu imati veći ili manji broj brzih ili sporih vlakana, ovisno o tome kako se mišići u tom dijelu koriste. Vlakna koja se brzo trzaju nazivaju se i vlaknima tipa II. Klasificiraju se kao vlakna tipa II-a i II-b. Tip II-a, ili srednje brza vlakna, imaju sposobnost generiranja energije bez korištenja kisika (anaerobno), kao i korištenjem kisika (aerobno).
Mišićna vlakna koja se brzo trzaju obično su veće veličine i blijeđe boje od sporih vlakana. Sadrže enzime koji mogu sagorijevati glikogen, oblik ugljikohidrata koji se čuva u mišićima. To čini glukozu dostupnom tijelu kada mu je potrebna energija za kontrakciju mišića.
Iako brza vlakna mogu imati sposobnost brzog generiranja velike količine sile ili snage, često se umaraju prije nego spora vlakna. Potonji imaju bogatu opskrbu krvlju koja isporučuje hranjive tvari i kisik za proizvodnju energije potrebne za kontrakciju mišića. Sporo trzajući mišići imaju tendenciju da stvaraju dobru količinu energije sporijim tempom. Mišićna vlakna koja se brzo trzaju smatraju se manje sposobnima za korištenje energije.
Aerobna aktivnost koja se ponavlja, niskog intenziteta, ali traje dulje, obično uključuje vlakna koja se sporo trzaju. Tako bi se skupina vlakana koja se sporo trza mogla koristiti pri trčanju na velike udaljenosti, na primjer. Mišićna vlakna koja se brzo trzaju obično dolaze u igru tijekom anaerobnih aktivnosti koje mogu biti napornije ili trebaju više snage, rade kraće vrijeme i uzimaju manje kisika. Vlakna koja se brzo trzaju mogu se koristiti u radnjama kao što su skakanje ili bacanje brze lopte.
Uglavnom, udio brzih i sporih mišićnih vlakana koji se javljaju kod pojedinca ima genetsku osnovu. Intenzivan program treninga ili vježba može imati pozitivan učinak na mišićna vlakna tijekom vremena. Na primjer, vlakna koja se brzo trzaju mogu se razviti i povećati treningom snage ili sprinterskim treningom.