Jnana Yoga, također poznata kao Gyana yoga, definirana je kao put istinskog znanja. To je oblik yoge gdje osoba postiže oslobođenje kroz razumijevanje svog pravog ja, kroz um. ‘Jnana’ je sanskrtski izraz koji simbolizira znanje ili mudrost. Uključuje meditaciju na pitanje ‘tko sam ja?’ ili meditiranje na ‘ja’ i pokušaj da se spozna vječno ja, kao stanje čiste svjesnosti, koje je izvan uma. Ovo se smatra jednim od najizazovnijih puteva u jogi.
Jnana yoga je najprikladnija za one koji sebe smatraju intelektualcima koji traže odgovore. Introspektivne osobe idealni su kandidati za jnana jogu, koja neprestano propituje identitet pravog ja kroz različite tehnike. Praksa nastoji razumjeti prirodu Boga kao čistog bića ili svjesnosti, razlikovanjem između tog čistog stanja i objekata svjesnosti koji tipično okupiraju um.
Da se poslužimo analogijom, vidi se da staklo ima vanjsku i unutarnju stranu, pri čemu se oboje razlikuju jedno od drugog. To je slično onome kako ljudi sebe doživljavaju odvojeno od vječnog ja. U Jnana yogi, aspirant ima za cilj razbiti ili otopiti staklo i uočiti bitno jedinstvo svih stvari.
Intelekt se koristi kao oruđe i uz stalno ispitivanje i fokusiranje pažnje na stvarno jastvo, jnana yoga, postiže se ‘moksha’ ili stanje prosvjetljenja. Ovo prosvijetljeno stanje nastavlja se čak i dok je zaokupljeno svjetovnim aktivnostima. Bhagavad Gita, jedna od najcjenjenijih knjiga u hinduističkoj filozofiji, sadrži detaljne upute o tehnikama i praksama kojima se jnana yogi treba baviti kako bi postigao spas.
‘Viveka’ je praksa intelektualnog razlučivanja, gdje osoba kontinuirano vraća um iz ometanja u kontinuiranom naporu da shvati što čini istinsko ja. ‘Neti neti’ je sanskrtski izraz koji negira. Doslovno se prevodi kao ‘ne ovo, ne ovo’ i koristi ga jnana yogi da protjera bilo koji objekt u svojoj svjesnosti, jer to ne predstavlja istinsko ja. Princip koji stoji iza ovoga je da kada se protjera sve što um drži u svojoj svjesnosti, ono što ostane mora biti istinsko ja.
‘Vicara’ označava kvalitetu gledanja iznutra, ispitivanja i promišljanja stvari. Ostali atributi koji su važni za osobu na ovom yogijskom putu su nevezanost i intenzivna čežnja za oslobođenjem. Ovaj jogijski put temelji se na ‘Advaita Vedanta’ filozofiji u hinduizmu, koja tvrdi da sva bića u svemiru dijele jednu dušu. Neki od svjetionika koji su podučavali ovaj oblik uključuju Ramana Maharishija, Adi Shankara i mudraca Vashishtu.