Dijetalna vlakna su oblik ugljikohidrata koji ljudi konzumiraju putem biljne hrane poput voća, povrća, graha i cjelovitih žitarica. Međutim, za razliku od drugih ugljikohidrata koji se sastoje od lanaca šećera, vlakna su uglavnom neprobavljiva i stoga ne pridonose gotovo nimalo kalorija ili hranjivih tvari u prehrani. Umjesto toga, učinci vlakana na probavni sustav su da olakšavaju prolaz djelomično probavljene hrane kroz gastrointestinalni trakt, poboljšavaju zdravlje i pravilnost pražnjenja crijeva te poboljšavaju zdravlje samog debelog crijeva. Vlakna također pomažu u snižavanju razine LDL-a ili “lošeg” kolesterola smanjujući količinu žuči koja se reapsorbira u krvotok kroz crijevnu stijenku, te usporavaju apsorpciju glukoze kroz stijenke probavnog trakta, što stabilizira razinu šećera u krvi.
Od ovih učinaka vlakana na probavni sustav, najpoznatiji je da doprinose zdravlju debelog crijeva tako što brže promiče djelomično probavljenu hranu kroz crijeva. Dijetalna vlakna imaju dva oblika: topiva i netopiva vlakna. Topiva vlakna su dostupna u mahunarkama, povrću, voću i nekim cjelovitim žitaricama. Otapa se u vodi i utječe na apsorpciju određenih hranjivih tvari kroz crijevnu stijenku. Netopiva su vlakna koja se nalaze u proizvodima od cjelovitog zrna pšenice, orašastim plodovima i mnogim povrćem. Ova vrsta vlakana pridonosi velikoj količini hrane koja prolazi kroz gastrointestinalni trakt i nakon toga napušta tijelo kao stolicu.
Učinak netopivih vlakana na probavni sustav je da stoga poboljšavaju njegovu funkciju. Pridonosi težini i volumenu stolice što potiče brži prolaz kroz debelo crijevo, a također olakšava pražnjenje crijeva omekšavajući stolicu. Nadalje, konzumacija netopivih vlakana povezana je sa smanjenim rizikom od bolesti debelog crijeva kao što su divertikulitis, hemoroidi i rak debelog crijeva, a kaže se da umanjuje simptome sindroma iritabilnog crijeva.
Slično je blagotvorno djelovanje topljivih vlakana na probavni sustav. Ova vrsta vlakana kada se pomiješa s vodom stvara viskoznu tvar koja odgađa apsorpciju određenih hranjivih tvari kroz stijenke crijeva u krvotok. Glukoza, na primjer, najosnovniji oblik ugljikohidrata koji tijelo koristi za energiju, na taj način ulazi u krvotok, podižući razinu šećera u krvi. Konzumacija topivih vlakana pomaže u usporavanju ovog procesa kako bi glukoza postupnije ulazila u krv, a razina šećera u krvi ne skočila, stoga se preporuča da dijabetičari konzumiraju dosta hrane bogate topljivim vlaknima.
Dodatni učinci topivih vlakana na probavni sustav uključuju njihovu ulogu u snižavanju razine kolesterola u krvi. To čini usporavanjem reapsorpcije žuči iz jetre kroz zidove debelog crijeva, tako da velik dio te žuči napušta tijelo u stolici. Kako bi proizvela više žuči koju tijelo zahtijeva, jetra koristi kolesterol, čime se smanjuje količina u krvotoku, osobito LDL ili “lošeg” kolesterola.